Povodom štrajka koji se prošle srijede odvijao u školama diljem Hrvatske, voditelj i urednik HRT-ove emisije “Nedjeljom u 2”, Aleksandar Stanković, u emisiji je ugostio profesora Ivana Janjića iz Prve zagrebačke gimnazije.
Janjić zbog kojeg, kako je Stanković i sam naglasio, djeca vole odlaziti u školu, u emisiji je govorio o svojoj odgojno – obrazovnim metodama te stavovima koji možda nisu toliko uobičajeni za “jednog profesora”. Janjić razgovara s učenicima, rukuje se s njima te ih čak grli kad smatra da im je to potrebno, a u emisiji je govorio i o fenomenu “inflacije odlikaša”.
“Nikad uspješniji učenici, nikad bolje ocjene, a nikad nesretnija i nezadovoljnija djeca. To znači da tu nešto opasno šteka. Njihov je film 5.0 i ništa više”, izjavio je u emisiji profesor Janjić, koji smatra da se učenici previše zamaraju ocjenama te da je opasno što toliko učenika smatra da mora imati prosjek 5.0.
Profesor o učenicima sa 5.0
byu/Useful_Entrance6069 incroatia
‘Najveća razlika je što ti se u Hrvatskoj stvori ime’
Profesor je u emisiji oduševio gledatelje, koji su pohvalili njegov nesvakidašnji pristup, a njegove izjave o pritisku na učenike i profesore pokrenuo je raspravu u javnosti. Tako je i na društvenoj mreži Reddita započela rasprava o ocjenama i pritisku koji roditelji ostvaruju na profesore kako bi im djeca imala bolji prosjek.
Jedan korisnik istaknuo je i razlike u njemačkom i hrvatskom školskom sustavu, naglasivši da ondje profesori ne mogu vidjeti ocijene iz drugih predmeta. “Došao sam u Hrvatsku iz Njemačke, gdje sam išao još u školu i nastavio sam je ovdje. Najveća razlika je što ti se u Hrvatskoj stvori ime i ne možeš dobiti manje od 4-5. Tamo je to bilo nemoguće. Profesori nisu imali uvid u ostatak ocjena”, napisao je.
Dio korisnika smatra da je ta mala razlika zapravo jako važna. “Jako je dobra ideja da profesori ne mogu vidjeti ocjene iz ostalih predmeta. Nikad nisam imala pismeni ispit iz povijesti. Uvijek se odgovaralo usmeno, da profesor vidi jesi li shvatio o čemu se radi i bezbrojni podaci nikad nisu bili presudni. U hrvatskom školstvu čak nije toliki problem štrebanje, ovisno o profesoru. Veći je problem što ima jako puno profesora psihopata, stvarno psihijatrijskih slučajeva koji se iživljavaju na djeci, i što je gradivo preopsežno. Nova reforma s modularnom nastavom je još žešći šrot”, smatra jedna korisnica.
Pljušte reakcije na Stankovićevog gosta: ‘Pljujete legende koje tuđu djecu izvode na pravi put’
Sve više djece upisuje gimnazije
U komentarima se javio i jedan profesor koji objašnjava zašto misli da je došlo do “inflacije odlikaša”. “Radim u OŠ u Zagrebu i inflacija odlikaša i superodlikaša je ogromna, svake godine sve veća. Uzrok ovome nije samo jedan, ima ih mali milijun, al probat ću navesti samo neke glavne”, napisao je na početku veoma opširnog odgovora.
Opisao je kako je ekonomska kriza 2008. godine utjecala na obrazovni sustav i odabir srednjih škola. Prije krize učenici su ravnomjerno upisivali gimnazije i strukovne škole, ali zbog gubitka radnih mjesta, posebno u strukovnim zanimanjima, roditelji su počeli forsirati djecu da upisuju gimnazije, smatrajući ih sigurnijim izborom.
Povećana potražnja za gimnazijama dovela je do rasta upisnih pragova, a time i do pritiska na osnovnoškolske učitelje. Roditelji su sve češće zahtijevali bolje ocjene za svoju djecu, prijetili učiteljima inspekcijama, a neki su ravnatelji popuštali pod pritiskom. Učitelji su tako izgubili mogućnost da se učinkovito suprotstave tom pritisku, što je dodatno otežalo situaciju u obrazovnom sustavu.
Objasnio da je ‘sve zbog Gaussa’
“I tako su učitelji u OŠ počeli snižavati kriterije i zaključivati petice. Gotovo svaka raspodjela u životu se svede na Gaussa. Ako netko ne zna o čemu pričam, neka si progugla. Današnja situacija je više slična eksponencijalnoj krivulji. Dakle, van svake pameti”, zaključio je.
Napisao je i da je u školi u Zagrebu u kojoj je predavao morao prepravljati ocijene jer je bila riječ o djeci “elite”. “I dođe zaključivanje ocjena i razredna vijeća. U svim razredima petica kao u priči, naročito sedmi i osmi. To su prosjeci razreda preko 4.7, 4.8. Nitko ne prolazi s trojkom. Više od pola razreda ima 5.0. Ja gledam i ne vjerujem. Nekima učenicima sam zaključio jedini ja 4 i morao sam prepraviti ocjenu u 5 jer on/ona mora proći s 5.0 ili će mi i ravnatelj i roditelji sjest za vrat. Znao sam da sam kratko u toj školi i to me jedino držalo normalnim”, ispričao je ovaj zagrebački učitelj.
