Većini ljudi nije teško požaliti se na probleme u kvartu u razgovorima s obitelji, prijateljima, susjedima i poznanicima, ali pravi izazov je te probleme znanstveno obraditi i javno objaviti.
Nekoć omrznuti zagrebački kvart postao hit: ‘Stanovi planu čim dođu na tržište’
No, 25-godišnja sociologinja Nina Šantek je učinila upravo to, uspješno obranivši svoj diplomski rad “Urbanosociološka analiza gradske četvrti Trnje”, na zagrebačkim Hrvatskim studijima, a novopečenu magistricu je na putu ovog istraživanja podržavao i njen mentor, profesor, dr. sc. Ivan Perkov.
Rad prati razvoj Trnja, od naselja na rubu grada uz Savu, ali koji je nakon širenja metropole na južnu obalu ove rijeke, ustvari postao naselje u centru grada. Razvijao se kao radničko naselje zahvaljujući Gredelju, Paromlinu i radničkim barakama, a danas je postao prostor koji je dom važnim društvenim i kulturnim institucijama kao što su Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, Nacionalna i Sveučilišna knjižnica, Hrvatske vode i Ministarstvo gospodarstva, da spomenemo samo neke.
Važno pitanje za Trnje su, ističe autorica, urbani planovi za njegov daljnji razvoj i izgradnju, pogotovo nakon razdoblja divlje gradnje.
“Danas je prostor četvrti poželjno mjesto za život u Zagrebu, te su cijene kvadrata prilično visoke (što potvrđuju pretrage oglasnika). Ipak, Trnje je zadržalo znakove svog starog položaja i već se desetljećima bori s rezultatima divlje gradnje iz razdoblja kada je bilo radničko naselje. Iako prostor četvrti ima velik potencijal, pitanje rješenja urbane strukture četvrti i poboljšanje kvalitete prostora čini se vrlo teško rješivo, budući da ga ni stručnjaci u 1980-ima nisu uspjeli riješiti. Vrijedilo bi iskoristiti prostor četvrti, ali se istovremeno treba uzeti u obzir i mišljenje stanovnika, te bi kod planiranja rješenja za Trnje valjalo ispitati stanovnike i saznati što oni smatraju problematičnim ili pozitivnim u svojoj četvrti i/ili mjesnom odboru”, zaključila je Šantek u svome diplomskom radu.
Zadovoljstvo i uspješnost funkcioniranja grada
U razgovoru za Zagreb.info, Šantek nam je navela da joj je grana urbane sociologije jako zanimljiva, ali i da je vrlo primjenjiva.
(FOTO) Dok se Dolac još drži, ova tržnica u širem centru je potpuno propala
“U radu sam spominjala potrebu za znanjem sociologa za razmatranje grada, gradskog života, a kod rađenja urbanih planova potrebno je znanje sociologa jer se radi i o zadovoljstvu i uspješnosti funkcioniranja grada kao strukture”, navela je Šantek te dodala kako je uz Trnje vezana ne samo znanstveno, već i osobno, budući da tamo živi od pete godine.
“Kao dijete sam prolazila kroz kompletno nekoherentne ulice i naselje je loše povezano. Dakle, imam tu emotivnu povezanost, ali kvart je specifičan i po pitanju urbanog uređenja”, dodala je.
U duhu poštivanja znanstvene objektivnosti i u svojem je radu napomenula kako živi u Trnju, a na moguće kritike da je neprofesionalno pisati o kvartu u kojem živi, odgovara da to nije neprofesionalno, ako se radi o bilo kakvom obliku doprinosa rješavanju problema, u ovom slučaju, kroz urbanosociološku analizu.
(Foto) Prizori tik uz školu: Hrpa glomaznog otpada osvanula na ulici
“Ako ukažem na probleme u gradu kojih ima i nisu rješavani kroz čitavu povijest, nije posebno bitno jesam li iz tog kvarta. Mogla sam biti zainteresirana i za Trešnjevku iz koje nisam, ali vjerujem da svi kreću iz osobnog interesa i nadam se da većina ljudi radi ono što ih zanima”, argumentirala je navodeći da je Trnja dobra startna točka, ali da probleme s urbanim planiranjem imaju i druga naselja u Zagrebu.
Nekoherentno naselje i strah od promjena
Nekoherentnost naselja je evidentna, ali postavlja se pitanje zašto stanovnici nisu prihvatili planove za urbani razvoj Trnja koji su svojevremeno imale obilje pritužbi, primarno jer je to značilo rušenje kuća trnjanskih stanovnika.
Šantek se prisjetila tih događaja i pokušala nam ih interpretirati sa znanstvene, ali i s osobne strane.
“Sa znanstvene strane, ljudi koji su se protivili rušenju svojih kuća bili su o tome obaviješteni iz dokumentacije tog urbanog plana. S osobne strane, razumljivo mi je da ljudi budu šokirani ako im se kaže da će im se srušiti kuća, a ljudima nisu dani datumi kad će to biti gotovo, gdje će biti smješteni”, analizirala je.
Na upit je li možda nekim Trnjanima ta nekoherentnost postala dio identiteta, u smislu “loše je, ali naše i želimo da se to zadrži jer to je tradicija, naš kvart”, dodala je kako smatra da su promjene šokantne i neobične svakome, čak i onima kojima se ne sviđa izgled Trnja.
“Misle da naselje treba promjene, ali opet, te promjene donose uzdrmavanje sigurnosti, navika koje smo imali. Iako nam se ne sviđa izgled naselja, možemo se poistovjetiti s njime takvim kakvo je”, procijenila je.
Ipak smatra da bi stariji stanovnici, vidjevši kako kvart izgleda ranije i danas, mogli primijetiti smanjenu koherentnost, činjenicu da su dijelovi naselja odijeljeni jedno od drugih. No, u pravom duhu znanstvenice, Šantek naglašava da bi se to trebalo ispitati novim istraživanjem u kojem bi stanovnici Trnja dali svoje mišljenje, ali je na temelju svog dosadašnjeg istraživanja istaknula masovne promjene koje su se u Trnju dogodile tijekom godina.
“Kod mjesnog odbora Trnje je nekoć postojalo kino, Trnje je imalo i tržnicu, a zgrada suda, Palača pravde na jedan je način ogradila Trnjansku cestu, koja je prije povezivala taj dio grada s Donjim gradom pa se postavlja pitanje je li naselje nekada tečnije funkcioniralo. Nema sumnje da su promjene definitivno poželjne, ali treba znati što sami stanovnici žele”, pojasnila je Šantek.
Osjećaj pripadnosti: Prometnice ili administrativna podjela?
Dok se kolokvijalno o Trnju priča kao kvartu, zanimljivo je da je Trnje kao gradska četvrt puno veće od onoga što se doživljava u Trnju kao kvartu, a četvrt ima čak 13 mjesnih odbora od čega tek Trnje, Staro Trnje i Trnjanska Savica u svome nazivu sadrže ime gradske četvrti.
Policija se oglasila o požaru na Trnju: Otkriveno tko su vlasnici izgorjelih automobila
Šantek je mišljenja kako brojni ljudi koji tehnički jesu Trnjani, ustvari sami sebe ne doživljavaju tako, prema vlastitom osjećaju za kvartovsku pripadnost.
“Rekla bih da su dijelovi unutar većih prometnica međusobno povezani i da se ljudi ondje ne poistovjećuju s mjesnim odborom već s prostorom unutar prometnica. Tek se kroz razgovor s ljudima stekne dojam da su, primjerice, ljudi koji žive na prostoru mjesnog odbora oko Vrbika smatraju da su u kvartu Vrbik”, rekla je Šantek koja je dojma da jedino stanovnici na prostoru mjesnog odbora Trnje i odbora Marin Držić sami sebe doživljavaju kao Trnjane.
Zanimljivo je i kako se drukčije doživljavaju naselja na rubu grada u usporedbi s onima u centru, a Trnje je kroz svoju povijest iskusilo obje perspektive.
Novopečena magistrica se prisjetila kako preko obiteljskih poznanstava poznaje ljude u Dubravi. U usporedbi s Trnjem, Dubrava se baš zbog svog položaja i dojma kako tamo ustvari nema ničega, ne smatra toliko elitnim kvartom kao Trnje koje ima i NSK i Lisinski, nekoliko ministarstva i druge važne institucije.
Time se i našoj sugovornici, koja je otkrila da živi “na području Marina Držića”, osobno uvijek činilo kako joj je u Trnju sve dostupno te je blizu svega, što je isto nešto što ide u korist privlačnosti ovog naselja.
Ali, također napominje kako je i sam pojam “elitnosti relativan” te je zanimljivo proučavati kako urbana slika i položaj nekog naselja u gradu, igra veliku ulogu u tome kako se neki kvart doživljava.
“Naselja dalje od centra grada prati glas nesigurnosti. Dakle, po nekakvom stereotipu, Trnje je sigurno, ali znala sam pričati i s ljudima iz Dubrave koji misle da je Trnje opasno”, prisjetila se zanimljivih, osobnih perspektiva i dojmova zagrebačkih stanovnika.
Sociologinja nam je navela i da bi bilo zanimljivo vidjeti stope kriminaliteta, iako se time nije bavila u svome radu.
No, kako je Policijska uprava zagrebačka navela u svome statističkom istraživanju zagrebačkog kriminaliteta, u Trnju je u 2022. godini bilo prijavljeno 744 kaznena djela. S toliko se slučajeva nosila VIII. policijska postaja, poznatija kao PP Trnje, te je ta postaja ujedno zabilježila na teritoriju svog djelovanja i bilježi porast kriminaliteta od tri posto, u usporedbi s 2021. godinom. Ali, srećom, povećala se i stopa razriješenosti zločina, za 2.7 posto te je razriješeno 62 posto zločina koji prijavljeni 2022. godine u Trnju.
Za usporedbu, III. policijska postaja Zagreb, PP Dubrava, imala je prošle godine 1353 kaznenih djela, ali to je ujedno i smanjenje zločina u usporedbi s podacima iz 2021. godine i to za 1.8 posto. Uz to, spomenuta policijska postaja je 64.3 posto slučajeva koja je zaprimila te se radi o povećanju djelotvornosti od 4.6 posto, u usporedbi s podacima iz 2021. godine.
Trnjanski odljev mozgova: Seli u drugi kvart
Dok je magisterij sociologije na Hrvatskim studijima sam po sebi lijepa vijest za Ninu Šantek, još je ljepša vijest i da je malo nakon studiranja našla posao u struci te radi za jednu agenciju koja ispituje tržište.
Mladi sve teže sele iz roditeljskog doma: ‘Samostalan život je postao luksuz’
Kako nam priča 25-godišnjakinja, svjesna je da je studij sociologije na lošoj reputaciji od kakve pate brojne društvene znanosti: previše stručnjaka, a premalo posla na tržištu.
“Vjerujem da se posao može naći, ali sam sigurna da neki ljudi imaju poteškoća kod pronalaska posla i to ovisi nečijem angažmanu i sam pronalazak posla ovisi o više faktora. Mislim da ne može svatko naći posao u struci, ali je znanje sociologa potrebno u društvu”, komentirala je Šantek otvoreno nam govoreći o stereotipima i podcjenjivanju koje njena struka ima.
“Kada sam upisala prvu godinu, ne bi rekla da sam imala problema s roditeljima, ali definitivno su stigmatizirali moj odabir, a rekla bih da ljudi i dalje stigmatiziraju i podcjenjuju društvene smjerove”, kaže Šantek.
Iako joj je drago da radi u struci, istaknula je kako se ipak trenutno ne bavi svojim najdražim znanstvenim područjem, urbanom sociologijom. Ali, nada se novim prilikama, u kojima će nastaviti istraživati Trnje, ali i Grad Zagreb općenito. Znanstveno ju zanima sve što se tiče strukture grada i kvalitete života njenih stanovnika, a ukoliko je put odvede negdje izvan metropole, uvjerena da će joj ti isti znanstveni interesi biti prebačeni u novu životnu sredinu.
Ipak, budući da je trenutno našla u posao u struci u svome gradu, Nina Šantek je jedna od mladih, obrazovanih, stručnih osoba koja će barem u neko dogledno vrijeme ostati u Zagrebu i Hrvatskoj. Ali, isto se ne može reći i za njen voljeni kvart.
“Nažalost mislim da ću se preseliti u neki drugi kvart zbog cijena najma i stana. Trnje ima dosta visoke cijene, što može vidjeti svatko tko pregledava oglase za stanove”, zaključila je magistrica sociologije.
