Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna i predstavlja globalnu inicijativu čiji je cilj podizanje svijesti o bolestima srca i krvnih žila te promicanje zdravih životnih navika. Ovaj dan pokrenula je Svjetska kardiološka federacija u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a prvi put je obilježen 2000. godine.
Srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, odgovorne su za više od 18 milijuna smrti godišnje, što znači da svake dvije sekunde negdje na svijetu netko izgubi život zbog problema sa srcem ili krvnim žilama. Najčešći uzroci su srčani udar (infarkt miokarda) i moždani udar, a veliki dio tih bolesti mogao bi se spriječiti pravilnom brigom o zdravlju. O srcu i bolestima razgovarali smo s kardiologom prof. dr. sc. Matiasom Trbušićem, pročelnikom Zavoda za kardiomiopatije zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka KBC Sestara Milosrdnica.
Kada se gledaju europske statistike gdje je Hrvatska po oboljenjima srca?
Po mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti (KVB) Hrvatska sa stopom smrtnosti od 600/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti. Prosjek za zemlje EU iznosi 340/100.000, a raspon stopa je od 170-1200/100 000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (360/100 000) i Italije (270/100 000), a nižu stopu od npr. Mađarske – 720/100 000. Posljednjih 15-ak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB, izraženije za cerebrovaskularne bolesti (oko 50 %), nego za ishemijsku bolest srca (32 %).
Simptomi srčanog udara
Koji su najčešći faktori rizika za bolesti srca i kako se mogu prevenirati bolesti srca?
Na neke faktore ne možemo utjecati kao što su dob, spol, genetska sklonost, ali ih moramo uzeti u obzir kod postavljanja sumnje na kardiovaskularne bolesti. Na većine drugih faktora se može utjecati promjenom životnih navika ili lijekovima. Najčešći veliki faktori rizika za bolesti srca su arterijska hipertenzija, povišene masnoće odnosno hiperlipoproteinemija, šećerna bolest i pušenje.
Postoje indirektni faktori rizika kao što su fizička neaktivnost, debljina, stres i psihičke bolesti (osobito depresija). Faktori rizika se ne zbrajaju već se množe tako da rizik eksponencijalno raste što ih je više u kombinaciji. Da bismo uspješno prevenirali kardiovaskularne bolesti moramo biti svjesni svojih faktora rizika. Neke moramo aktivno testirati poput masnoća u krvi, provjere šećera i tlaka. Često se događa da su ljudi svjesni svojih faktor rizika, prate ih godinama, ali ništa konkretno ne poduzimaju da ih riješe.
Koje su najčešće simptomi srčanog udara koje bi svako trebao znati?
Tipični simptomi su stezajuća bol u trajanju dužem od 20 minuta, lokalizirana u sredini prsišta sa širenjem u lijevo rame, praćena slabošću, mučninom ili preznojavanjem. U polovice slučajeva je atipična bol po karakteru (više kao zaduha) i lokalizaciji (npr, vrat, epigastrij, desno prsište).
Svakako da tipična bol i prisutni faktori rizika u kombinaciji i te kako pobuđuju sumnju na infarkt miokarda za razliku od netipične boli u bolesnika bez faktora rizika. Kod sumnja na infarkt važno je što prije potražiti liječničku pomoć.
Koje su najveće zablude kada je riječ o bolestima srca?
Najveća zabluda je da se to događa nekome drugom. Na žalost još uvijek puno bolesnika dolazi relativno kasno u bolnicu kad se našim intervencijama ne može postići takva korist kako bi se mogla da je bolesnik došao ranije. Čak i manji infarkt može izazvati fatalnu aritmiju i smrt. Stoga kod sumnje na infarkt potrebno je što prije pozvati medicinsku pomoć. Bolesnika se ne smije ostavljati samog i treba biti spreman započeti masažu srca u slučaju gubitka svijesti i prestanka disanja.
Udišemo je, jedemo i pijemo, a našem tijelu radi veliku štetu: ‘Završilo je prekidom rasta kostura’
Treba biti svjestan svojih rizičnih čimbenika
Koliko na zdravlje srca utječu stil života, prehrana i tjelesna aktivnost?
Tjelesnu aktivnost osobito bih istaknuo jer pozitivno djeluje na sve ostale rizične čimbenike poput tlaka, šećerne bolesti, debljine, stresa itd. Međutim s druga strane, ona može i demaskirati bolest tako da će netko dobiti infarkt ili aritmiju upravo za vrijeme obavljanja sportske aktivnosti. Sigurno ste čuli za slučajeve veterana koji su dobili srčani udar na nogometnom ili teniskom terenu. Stoga je važno da sportska aktivnost bude redovita, a ne sporadična te da i sportaši liječe svoje rizične faktore i obave preventivne preglede.
Preporučuje se kombinacija vježbe izdržljivosti i vježbe snage. Za prehranu je najvažnije da nije slana i da se sastoji od zdravih namirnica što uključuje cjelovite žitarice (zob, heljda, ječam, integralni kruh), voće i povrće, zdrave masnoće (maslinovo ulje, orašasti plodovi), mliječne proizvode s ograničenim udjelom masti, ribu, piletinu i puretinu, mahunarke, itd.
Tjelesnom aktivnošću i zdravom prehranom možemo povoljno utjecati na smanjenje pretilost koja je postala ogromni javnozdravstveni problem u razvijenom zemljama. Pretilost je negativno povezana s arterijskom hipertenzijom, hiperlipoproteinemijom, dijabetesom i sleep-apnejom te dovodi do fizičke inaktivnosti čime se zatvara jedan loš krug. Da bi bilo uspješno, liječenje pretilosti je kod ozbiljnih slučajeva multidisciplinarno (uključuje liječnika, kineziologa, psihologa, nutricionista) i multimodalno (vježbe, psihoterapija, edukacija, prehrana i u zadnje vrijeme sve češće farmakoterapija, a rjeđe kirurško liječenje).
Što svatko od nas može učiniti svakodnevno kako bi smanjio rizik od srčanih bolesti?
Svatko od nas bi trebao biti svjestan svojih rizičnih čimbenika te aktivno utjecati na one modificirajuće da ih otkloni kako smo gore naveli. Mora imati temeljno medicinsko znanje da bi na vrijeme prepoznao simptome osnovnih srčanih bolesti i na vrijeme reagirao i potražio pomoć. Ljudi često zaziru od uzimanja lijekova npr za krvni tlak i hiperlipoproteinemiju, ali važno je znati da su najčešći kardijalni lijekovi upravo primjer lijekova koju su izrazito korisni i učinkoviti, a s vrlo malo ozbiljnih nuspojava. U brizi za zdravlje uputno je za ljude već i srednje životne dobi (muškarci s 40 i žene s 50 godina) proći preventivni kardiološki pregled osobito ako osobe imaju neke od rizičnih faktora. UZV srca nije dio standardnog pregleda, ali dolazi u obzir učiniti kod osoba koji su pod rizikom za bolest torakalne aorte (pozitivna obiteljska anamneza, arterijska hipertenzija, pušenje, neke genetske bolesti).
Simptomi koji upozoravaju
Koji su prvi simptomi na koje treba obratiti pozornost kada je riječ o bolestima srca?
Potrebno je obratiti pozornost na simptome koji mogu ukazati na koronarnu bolest srca kao što je bol u prsima u naporu (klasična angina pektoris). Kada ti bolovi budu sve snažniji, učestaliji, trajniji i javljaju se u sve manjem naporu pa i mirovanju onda govorimo o potencijalnom predinfarktnom stanju. To je znak često da je koronarna žila sužena više od 90 %. Svakako je preporuka što žurnije doći u bolnicu jer u protivnom može doći do infarkta miokarda. Druga najučestalija srčana bolest je zatajivanje srca koje se prezentira slabošću, umorom, nepodnošenjem napora, a kasnije i oticanjem nogu, trbuha, skrotuma i nepodnošenjem ležećeg položaja.
Sinkopa (prolazni gubitak svijesti uzrokovan nedovoljnom dotokom krvi u mozak) može rezultirati padom i povredom npr. glave i saobraćajnom nesrećom. Zato su čak i „benigne“ vazovagalne sinkope nezgodne. Međutim kardijalne sinkope potencijalno su vrlo opasne jer u podlozi mogu biti teške valvularne greške (npr. suženje aortnog zaliska) ili maligne aritmije ili blokovi srca koji mogu dovesti do iznenadne srčane smrti.
Kod ljudi starije životne dobri česta je fibrilacija atrija koja se prezentira nepravilnom radom srca koje bolesnik i ne mora nužno primijetiti. Može se otkriti na tlakomjerima koji prepoznaju aritmiju. Fibrilacija atrija u manjoj ili većoj mjeri može utjecati na rad srca kao pumpe, ali još je opasnije što može dovesti do stvaranja ugrušaka u srčanoj pretklijetki koji se može mobilizirati i uzrokovati moždani udar. Fibrilacija atrija uzrok je gotovo jedne trećine moždanih udara. Uzimanje antikoagulantnih lijekova u velikoj mjeri otklanja tu opasnost.
Učitelja iz Hrvatske prenerazio odgovor na burzi: ‘Direktno mi kaže da za to nemam vezu’
Kardiologija u Hrvatskoj napreduje
Koliko je važna redovita kontrola krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi?
Za sva tri parametra je tipično da se pogoršavaju s dobi, da osobito u početnim stadijima ne moraju uzrokovati nikakve tegobe te ih bolesnik ne mora primijetiti, a da oni već rade štetu u organizmu. Tip dva šećerne bolesti vrlo je često nasljedan, a bolesnici koji imaju obiteljsku sklonost moraju biti pod strožom kontrolom da bismo na vrijeme započeli učinkovitu terapiju. I masnoće su preko 80 % genetski determinirane odnosno nasljeđuju se obiteljski, a u oko 20 % prehranim i životnim stilom.
Povišene masnoće jedino se mogu otkriti laboratorijskim testovima, a najučinkovitije se liječe lijekovima. Danas na tržištu postoje 3-4 skupine lijekova koji se mogu kombinirati bez većih problema tako da je gotovo svaka hiperlipoproteinemija izlječiva. Krvni tlak je determinirani stilom života (osobito slana prehrana), a i genetski. Promjenom stila života, dijetom, mršavljenjem može se već puno napraviti, a i lijekovi su vrlo učinkoviti. Pravovremeno liječenje sprječava i akutne i kronične komplikacije bolesti.
Kako napreduje kardiologija u Hrvatskoj, imamo li dostupne moderne metode dijagnostike i liječenja?
Kardiologija u Hrvatskoj posljednjih godina snažno napreduje. Danas su našim pacijentima dostupne moderne dijagnostičke i terapijske metode usporedive s onima u najrazvijenijim zemljama Europe. NMR srca i genetsko testiranje postaje široko dostupno. Posebno se ponosimo činjenicom da je Hrvatska u području transplantacije srca među vodećim zemljama u svijetu. Također, prate se i uvode najnoviji pristupi u liječenju zatajivanja srca, koronarne bolesti i valvularne bolesti perkutanim putem, a aritmologija izrazito je snažna i prepoznata na međunarodnoj razini. Napreduje i kardijalna kirurgija u području minimalno invazivnih zahvata i reparacije valvula. Veliku ulogu u ovakvom razvoju ima Hrvatsko kardiološko društvo, na čelu s akademikom Davorom Miličićem, gdje vlada vrlo dobra atmosfera koja potiče edukaciju, zdravu kompeticiju, ali i međusobnu podršku kolega iz različitih bolnica u razvoju vještina. Uz to, ključna je i potpora Ministarstva zdravstva te uprava bolnica koje prepoznaju kardiologiju kao jedno od najvažnijih područja medicine. Sve to zajedno osigurava da hrvatski pacijenti dobiju suvremenu i kvalitetnu skrb.
