Teško bi bilo naći nešto što s inflacijom nije drastično poskupjelo, ali nekih stvari, kao što su stanovanje se ne možemo odreći. Oni koji još nisu došli do vlastitih kvadrata, nemalo prolaze agoniju pronalaska stana koji zadovoljava različite parametre, ponajviše cijenu.
Ipak, jedan olakšavajući oblik, barem za neke jest Program priuštivog najma prema kojem će se, među budućim najmoprimcima najviše bodovati višečlane obitelji s niskim primanjima u dobi od 25. do 45. godine života uz neke druge životne okolnosti.
Funkcioniralo bi tako da se priuštiva najamnina plaća APN-u i ona ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, koji se pak umanjuju za režijske troškove. Razliku do tržišne cijene pokrivat će država. Vlasnici stanova ostvaruju naknadu u visini lokalne medijalne najamnine, isplaćenu u dvije rate.
Ovo je tema koja muči mnoge građane.
Objavljuje Zagreb.info u Četvrtak, 13. studenoga 2025.
‘Trećina plaće’
Zagrepčani su pak podijeljenog mišljenja oko cijene najma. No, generalno slažu se kako su trenutne cijene najma previsoke, posebice ako se uzmu u obzir stanovi koji nisu uređeni niti su na nekoj dobroj lokaciji.
“Do 50 kvadrata – 300 eura, od 50 do 100 kvadrata – 450 eura. S tim da treba uzet u obzir kakav je stan, lokacija, povezanost s gradom, infrastruktura itd. Nije isto živjeti u pristojnom stanu ili u nekom u kojem se osjeti miris starine i starog namještaja iz 1921.”, odgovorila je čitateljica na anketno pitanje ‘Kolika bi trebala biti realna cijena za najam stana u Zagrebu?’
“Trećina plaće, kao u normalnim državama”, “Najbolji su mi ovi koji bi besplatno stanove ili do 150 eura, ali kad se dočepaju ili naslijede neki ekstra, onda postanu veće gulikože od svih. Vidim to na sve strane”, pristizali su odgovori.
‘Jednostavno je izračunati’
“Sada će se ljudi zapaliti u komentarima, a ne može se postaviti pitanje koja bi trebala biti realna cijena najma dok god se ne definira realna cijena gradnje/kupnje stana. Sada se mnogima neće svidjeti, ali ne možeš plaćati kvadrat praznog stana 4-5 tisuća eura i rentati ga za 300-400 eura i to još potpuno namještenog”, smatra Zagrepčanin.
O tome da se trebaju definirati različite kategorije, razmišlja i jedna čitateljica. “Ne može se to tako ‘u đuture’. Nisu svi stanovi isti ni prema opremi ni prema lokaciji. Nije isto stanovati na rubnim dijelovima grada u stanu s istrošenim ili improviziranim namještajem ili na Jarunu, Trešnjevki, nekom trgu, u kojem je sve novo s ful opremom. Trebalo bi kategorizirati stanove. Jedino tako bi se moglo donekle spriječiti ovo divljanje cijena”, smatra.
“Po meni je jednostavno izračunati. Ako platim stan 250000 eura i rata mi je 600 eura, ne mogu za najam tražiti 600 eura jer u tom slučaju najmoprimac može otplaćivati sam vlastiti stan. Cijena najma bi u tom slučaju, za takav stan trebala biti maksimalno 500 eura. Ja se vodim tom politikom kad iznajmljujem stan”, otkrila je Zagrepčanka.
