Jedan trenutak dovoljan je da život promijeni smjer. Moždani udar ne bira godine, zanimanje ni način života, on dolazi tiho, često bez upozorenja. Svjetski dan moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada, prilika je da se prisjetimo koliko je važno slušati svoje tijelo, reagirati na vrijeme i živjeti odgovorno.
Iza svake statistike krije se nečija priča o borbi, oporavku i nadi, a upravo zato ovaj dan posvećen je svima koji su preživjeli moždani udar, njihovim obiteljima i liječnicima koji se svakodnevno bore za svaki otkucaj, svaku misao i svaki novi dan.
O moždanom udaru i opasnostima razgovarali smo s profesoricom Zdravkom Poljaković Skurić, specijalisticom intenzivne neurologije, pročelnica Zavoda za intenzivno liječenje i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb te redovnom profesoricom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i predsjednicom Hrvatskog neurološkog društva.
Moždani udar pogađa oko 12.000 osoba
Koliko je moždani udar danas česta bolest u Hrvatskoj i tko je najugroženiji?
Moždani udar drugi je vodeći uzrok smrti u Europi i svijetu s oko 15 milijuna oboljelih te 6,5 milijuna smrti godišnje, pri čemu je uzrok smrti 13 % umrlih žena i 9 % umrlih muškaraca. U Hrvatskoj moždani udar pogađa otprilike 11.000 – 12.000 osoba svake godine te je drugi uzrok smrtnosti sa oko 5.000 umrlih godišnje što čini udio od oko 9% ukupnog mortaliteta.
Moždani udar je na žalost i prvi uzrok invaliditeta i u svijetu i u RH, a najmanje trećina oboljelih nakon moždanog udara ima posljedice bolesti u smislu određenog stupnja invaliditeta. Kada govorimo o raspodjeli prema dobi i spolu, onda se može vidjeti da je učestalost moždanog udara nešto veća u žena u mlađoj životnoj dobi (do 45 godina), veća u muškaraca u dobi od 45 – 65 godina, da bi u dobi nakon 65. žene ponovno preuzele neslavno vodstvo u broju oboljelih od moždanog udara.
Zabrinjavajući je i podatak da je u odnosu na razdoblje prije 15 godina danas udio mladih osoba (osoba ispod 50 godina života) oboljelih od moždanog udara za četiri puta veći nego tada.
Sprovod na Mirogoju Zagrepčanina ostavio bez teksta: ‘Nisam znao da je on tu pokopan’
Uzroci moždanog udara
Koji su najčešći uzroci moždanog udara i da li se on može spriječiti?
Uzroci moždanog udara su itekako poznati i danas je postotak moždanih udara kod kojih se ne uspije otkriti uzrok manji od 10% unutar svih moždani udara, a smatra se da se gotovo 80% moždanih udara može spriječiti.
Na žalost, usprkos činjenici da se neprekidno naglašava važnost praćenja i liječenja određenih kroničnih bolesti koje imaju izravan učinak na cirkulacijski sustav organizma, odnosno krvne žile cijelog organizma koje uključuju na prvom mjestu krvne žile mozga (i posljedično oštećenje moždanog krvotoka), srca i bubrega, još uvijek se na najznačajnije čimbenike rizika ne obraća dovoljno pažnje.
Na prvom se mjestu radi o kontroli i regulaciji krvnog tlaka (više od polovice osoba koje znaju da imaju povišeni krvni tlak ga ne liječe uopće ili ga liječe neučinkovito), kontroli i regulaciji dijabetesa, te kontroli i regulaciji poremećaja metabolizma masnoća. Dodatno su tu još srčane bolesti, na prvom mjestu određene srčane aritmije, koje ponekad i ne moraju predstavljati značajan rizik za razvoj srčanih tegoba, ali su jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za razvoj moždanog udara upravo u starijoj životnoj dobi (dakle, kada se on najčešće i javlja).
Nagli gubitak pojedinih funkcija
Koji su prvi znakovi moždanog udara koje bi svaka osoba trebala prepoznati i kako pravovremeno reagirati?
Znakovi moždanog udara su uvijek vezani uz nagli gubitak pojedinih funkcija kao što je motorika (slabost muskulature lica, polovice tijela), ispad osjeta (utrnulost) polovice tijela, nemogućnost govora ili razumijevanja. U takvim situacijama jedina je prava reakcija hitni poziv liječnicima hitne medicinske pomoći koji će procijeniti stanje bolesnika te ga uputiti u najbližu ustanovu koja može pružiti adekvatnu pomoć.
Koji su najvažniji koraci koje svatko može poduzeti da smanji rizik od moždanog udara?
Svaka osoba trebala bi paziti na svoje zdravlje u što širem smislu, dakle ne samo redovitim kontrolama čimbenika rizika (što je kontrola krvnog tlaka, kontrola laboratorijskih parametara – prvenstveno šećera i masnoća, te redovite kardiološke kontrole u slučaju bilo kakvih subjektivnih srčanih smetnji a svakako nakon 50-te godine života), već i načinom života prvenstveno pazeći na tjelesnu težinu, fizičku aktivnost te zdrave životne navike.
Fizička aktivnost, u smislu i medicinske gimnastike, koju može upražnjavati svaka osoba i u kućnim uvjetima ako drugačije nije moguće, ujedno će pozitivno utjecati i na psihičko zdravlje budući da je poznato da depresija povećava rizik za razvoj bolesti krvožilnog sustava, pa tako i moždanog udara.
Zagrepčanka snimila prizor na katedrali u Đakovu: ‘Na prvu sam se skamenila’
Liječenje moždanog udara
Koliko redoviti liječnički pregledi i kontrola krvnog tlaka, šećera i masnoća doprinose prevenciji?
To su svakako ključne aktivnosti prevencije cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti, kao što je već navedeno u odgovoru na prošlo pitanje.
Koliko je važna brzina dolaska u bolnicu, postoji li još uvijek problem kasnog prepoznavanja simptoma?
Liječenje moždanog udara danas može biti vrlo učinkovito ukoliko se započne na vrijeme, odnosno unutar nekoliko sati od nastanka znakova bolesti. Tada smo u mogućnosti rekanalizirati, odnosno otvoriti krvnu žilu mozga u kojoj se nalazi ugrušak bilo lijekovima (davanjem lijeka koji učinkovito „otapa“ ugrušak) ili posebnom mehaničkom procedurom kojom se vadi ugrušak izravno iz zahvaćene krvne žile.
Obje metode su visokoučinkovite ukoliko se provedu na vrijeme, odnosno ukoliko bolesnik dođe u bolnicu dok još nije nastupilo nepovratno oštećenje moždanih stanica što je obično unutar 4-6 sati od nastanka simptoma. Na žalost, iako je broj oboljelih koji dolaze na vrijeme danas sve veći te rekanalizacijsku terapiju dobiva danas oko 20% svih oboljelih na razini cijele Hrvatske, više od polovice bolesnika neće doći pravovremeno stoga su javnozdravstvene akcije i edukacije još uvijek itekako potrebne.
