Hrvati nisu poznati kao nacija čitača. Vidi se to uostalom u javnom prijevozu. Stisnuti u tramvajima i autobusima, građani uglavnom bulje u svoje pametne telefone, tek rijetki uživaju u pogledu kroz prozor dok najmanji broj njih čita knjigu na papiru. No, i to se polako mijenja, sve je češći prizor odsutnih čitača u javnom prijevozu i na ulicama Zagreba. To uostalom i ne čudi pošto je hiper-konzumerizam digitalnih sadržaja uzeo maha do te mjere da je ljudima dosta ekrana. Pogotovo onima koji rade ispred njih osam sati dnevno.
Da situacija ide na bolje vidjelo se i na Interliberu koji je za razliku od svojih predpandemijskih izdanja postao puno skuplji kada preračunamo cijene izražene u eurima u naše stare kune. Teško da se ove godine mogao naći popularniji naslov, noviji ili stariji za ispod 6 ili 7 eura. Pamtimo Interliberove sajmove iz prošlosti kada se za 200 ili 300 kuna moglo izaći iz paviljona 5 i 6 punih ruku, i krcatog ruksaka. Danas više nije tako.
Hrvati kada čitaju, ako uopće čitaju, čine to nekoliko puta godišnje. Prva špica čitalačke sezone kreće ljeti kada počinju godišnji odmori a knjige s polica presele na more. Potom je tu Interliber kada poraste kupovina naslova pa samim time (barem se nadamo) i čitalačke navike. Moramo spomenuti i period između Božića i Nove godine kada građani imaju najviše vremena za knjige, a onda iduće godine opet sve kreće ispočetka.
Pronašli smo najskuplju knjigu na Interliberu: Od cifre će vas zaboljeti glava, košta kao automobil
Najviše se kupuje Elif Shafak
Osim čitalačkih navika, treba se pitati i što čitamo. Iako je riječ o “nategnutoj” tezi, moglo bi se reći da je moguće upoznati čovjeka pukim pogledom u njegovu povijest “izdanih” signatura koje krase knjige u knjižnici. Naravno, nešto se i kupuje, pa valja biti pošten i pogledati što im trajno stoji na kućnim policama. Ulaz u domove nije moguć pa nam ostaju objedinjene liste najčitanijeg u godini na izmaku.
Kako smo otkrili preko portala Moderna Vremena koji prati prodaju svih vrsti naslova u našim nezavisnim knjižarama i one koje to nisu, te službenog popisa najčešće posuđivanih izdanja u sustavu Knjižnica Grada Zagreba (KGZ), situacija je itekako zanimljiva, a popis najpopularnijih autora skriva i pokoje iznenađenje.
Krenimo primjerice od knjižara. Ako je za vjerovati popisu, u posljednjem kvartalu najprodavaniji roman stranog autora ove je godine “Nebom teku rijeke” Elif Shafak, proslavljene autorice iz Engleske. Iza sebe već ima 21 publikaciju a ova posljednja možda je i najpopularnija. Što se tiče domaćih autora najprodavaniji roman hrvatskog pisca je “Nada” Ante Tomića. Riječ je o romanu koji opisuje utopijski svijet malenog otočića na šaljiv način. Što se posudbi tiče, tu je situacija puno drugačija, ali o tome nešto kasnije.
Publicistika u znaku samoakutalizacije
Kad smo već kod domaćih autora, apsolutnu pobjedu među konkurencijom djela za djecu odnio je Marko Purišić zajedno s Igorom Jurijem. Oni su plasirali slikovnicu “Baby Lasagna i mačak Stipe”. Jedan od najpopularnijih Hrvata u godini na izmaku iznimno je voljen među djecom, pa ne čudi da je ova slikovnica pravi hit. Očekivano, ne ide bez knjiga samopomoći i publicistIke slične tematike. Najpopularniji publicistički naslov ove godine su “Atomske navike” Jamesa Cleara.
Ovakav tip literature je u zamahu, pogotovo kada govorimo o knjigama o financijskoj pismenosti. Dolazak kriptovaluta i općenito novog zeitgeista koji se zasniva na ekstremnoj učinkovitosti, donio je veliki rast prodaje knjiga koje će vas “naučiti” da postanete bogati. Popis prodanog zaključit ćemo s biografijom “Air” o Michaelu Jordanu. Legenda Bullsa nije iznenadila, njegova životna priča vjerojatno nije imala ozbiljnu biografsku konkurencije mimo priče o Elonu Musku iz pera iskusnog pisca biografija Waltera Isaacsona.
Kako je knjiga stigla na tržište relativno kasno ove godine, nije se probila ni u top 10. Zanimljivo, već se nekoliko godina ne skida s liste Jordan Peterson i njegovih “12 pravila za život”, dok jako dobro primjerice kotiraju “Meditacije” Marka Aurelija, nanovo otkriveni tekst koji vole čitati poslovnjaci i poduzetnici i svi ostali koji se ugledaju na životni stil kakav propagiraju podcasteri poput Joea Rogana. Jasno, jako se dobro prodaje i “Slučaj vlastite pogibije” Kristijana Novaka.
🔘 PREPORUKA S POVODOM 🔘
Prije nekoliko je dana oxfordski rječnik objavio riječ 2024. godine: „brain rot” 🗣
U slobodnom…Objavljuje Knjižnice grada Zagreba u Četvrtak, 5. prosinca 2024.
U knjižnicama se zna tko je ‘gazda’
Kada govorimo o knjižnicama u Zagrebu, tu je situacija ipak nešto drugačija. Najviše se posuđuju lektirni naslovi, ali negdje između svih tih posudbi iz nužde a ne želja, moguće je isčitati što su odrasli i djeca nosili s polica za opuštanje, zabavu ili pak neobavezno obrazovanje o nekoj temi. Ivana Faletar Horvatić, koordinatorica središnjeg odjela za odrasle unutar KGZ-a nam je pažljivo pripremila najčitanija izdanja u prvih deset mjeseci ove godine, i to preko cijelog sustava gradskih knjižnica u Zagrebu.
Krenimo od domaće beletristike. Nema sumnje, Kristijan Novak je trenutno naš najpopularniji pisac i nije nimalo čudno da je “Slučaj vlastite pogibije” koji je paralelno imao i premijeru na kazališnim daskama, apsolutni broj jedan. Prati ga već spomenuti Ante Tomić, a o temi nasilja nad ženama progovaraju Marina Vujčić (Sigurna kuća) te Slavenka Drakulić (O čemu ne govorimo). One su zauzele treće, odnosno šesto mjesto. One su ujedno i jedine autorice na popisu najpopularnijih.
Što se tiče strane književnosti, visoko kotira novopečana nobelovka Han Kang i njen roman “Vegeterijanka”. Prva je ipak Elif Shafak, a za razliku od domaćih nam teškaša, lista stranih autora ima više žena nego muškaraca. Gotovo sve one su na vrhu, osim posljednjeg romana Gabriela Garcije Marqueza. Ako je popis domaćih autora ogledalo društvenog stanja i svojevrsne vjere u naše etablirane pisce (Novak, Tomić, Šnajder), oni strani pokazuju da su van Hrvatske popularne ipak drugačije teme.
Beroš jednim potezom gurnuo ‘fakte’ u nebesa
Kod publicistike je situacija jasna. Hrvate najviše zanimaju praktični savjeti za financijski, poslovni i općenito životni uspjeh. Robert Greene je osvojio planetu sa svojim djelom (48 zakona moći) koja je zasluženo sjela na prvo mjesto, dok na popisu još možemo naći i slavnu Faktologiju koju je popularizio Vili Beroš kazavši da je to čitao u pritvoru.
Ipak, “deset razloga zašto pogrešno viđamo svijet” nije uspio stići do vrha, zapeo je na trećoj poziciji. Ipak, kako je moguće vidjeti u sustavu OPEC KGZ-a, knjigu je nemoguće posuditi. Preko svih odjeljenja je knjiga posuđena, a rezervacije su već upisane, i to nekoliko njih za svaku dostupnu knjigu.
Trebali bi čitati više
Na kraju, kada se podvuče crta, Hrvati čitaju za korist, pa tek onda za “gušt”. Neki romani su hit zbog svojih autora, drugi su pak popularni u cijelom svijetu pa se čitanje tih djela može itekako objasniti. Elif Shafak i Robert Greene savršeni su primjeri tih trendova. Daleko je najzanimljiviji kult Faktologije. Ispada da je to najbolji književni PR unazad nekoliko godina. Za ovom knjigom su poludjeli baš svi.
Čitamo li dovoljno? Vjerojatno ne. Istraživanja pokazuju kako smo slabiji od prosjeka EU po broju pročitanih naslova per capita u posljednjih godinu dana. Osim sveprisutnih lektira, Hrvati vole povijest, biografije i priče o uspjehu, ali one koje se da izučiti na papiru. Beletristika nije iznenadila, Hrvatska je tu u skladu s trendovima. Ipak, veseli da je pravi autohtoni hrvatski roman novijeg datuma apsolutni broj 1. Kristijan Novak je naše prvo ime za 2024. godinu.
