Državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić najavio je da je cilj da izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju stupe na snagu 1. lipnja, kako bi se što prije povećale naknade za dugotrajno bolovanje i za majke koje njeguju bolesno dijete. Istaknuo je da će se, nakon prvog čitanja zakona, brzo obraditi komentari i zakon uputiti u drugo čitanje kako bi isplate po novim pravilima mogle započeti od lipnja.
Izmjenama zakona predviđeno je povećanje najniže naknade za bolovanje sa 110,36 na 353,15 eura, a najviše naknade s 565,04 na 995,45 eura. Također se planira izmjena načina obračuna troškova prijevoza.
Trenutačno u Hrvatskoj naknade za dugotrajno bolovanje (odnosno bolovanje koje traje dulje od 42 dana) funkcioniraju prema pravilima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prvih 42 dana bolovanja plaća poslodavac, dok od 43. dana troškove snosi HZZO.
‘Čekalo se na to dvadesetak godina’
Naknada ovisi o osnovici osiguranja (odnosno prosječnoj plaći). HZZO isplaćuje 70 % osnovice, ako zakonom nije drugačije određeno, no za teže bolesti, ozljede na radu i profesionalne bolesti, naknada može iznositi i do 100 % osnovice.
Pitali smo čitatelje kako komentiraju ovu najavu. Dio čitatelja podržava ovu mjeru, no neki pišu da će na bolovanju najviše biti oni kojima ono uopće nije potrebno, odnosno smatraju da mnogi zloupotrebljavaju ovu pogodnost.
“Podržavam! Nije lako biti bolestan i biti na bolovanju s mizerijom”, “Baš ako i kada jesi na bolovanju ti treba novac. Podržavam”, “Podržavam. Ljudi rade, zadesi ih boleština i onda u svom tom jadu koji ih je snašao još im se i primanja srežu da ne mogu ni preživjeti. A plaćaju cijeli radni vijek doprinose! Za koga?!”, “Inflacija je davno pojela onih 560 eura i da, ovo je maksimalna naknada za bolovanje iznad 42 dana pod uvjetom da imate tu plaću”, “Napokon! Čekalo se samo 20-ak godina na izmjenu!”, mnogi su podržali promjenu.
‘Sramota koju mizeriju daju’
Međutim ima i skeptičnih, onih koji vjeruju da će sad biti još više razloga za lažna bolovanja. “I opet budu na bolovanju oni koji nisu bolesni… kao i do sad”, “Puno ljudi dobije bolovanje za bez veze i trebala bi biti bolja kontrola. Ja imam poznanicu koja se tobože liječi od alkohola već više od godine dana, ništa ne radi šminka se, nosi perike, ali zato ima dobrog doktora koji joj produžava bolovanje i to nije fer prema stvarno bolesnim ljudima”, smatraju neki.
Dio građana napisao je da bi naknade trebale biti i veće jer teški bolesnice snose velike i nepredvidljive troškove. “Daj Bože, jer ovo je sramota koju mizeriju daju. Ja sam sad puna 4 mjeseca na bolovanju s teškom dijagnozom i plače mi se kad sjedne bolovanje”, “Naknada od 565 eura je sramotna za teško bolesnu osobu koja nadoplaćuje za svoje lijekove i ne može javnim prijevozom na terapije, nego mora taksijima! Može birati: umrijeti od bolesti ili od gladi, ako nema obitelj da joj pomogne…”, “Ne znam tko dobiva za dugotrajno bolovanje 565 €. Ja sam 9 godina bolovanju i dobivam samo 124 € bolovanja. Sposobna za posao više nisam nakon svih silnih operacija, pa ti preživi, a skoro svaki lijek moram nadoplatiti. Daj Bože da počnu misliti i na nas, da nam povećaju bolovanje jer nama nije lako. Voljeli bi da smo zdravi i sposobni za posao kao svi ostali”, zavapili su neki građani da je s naknadom za bolovanje teško preživjeti.
Još je za vidjeti kakvu će promjenu novi zakon donijeti, no u svakom slučaju radnici na bolovanju osim zdravstvenih suočavaju se i s teškim financijskim pritiscima, pa je olakšavanje njihovog statusa važan cilj.
Ako se ovo ostvari, umirovljenici će slaviti: Imaju još manje od dva tjedna
