Mogli smo zaboraviti na bijeli Božić, a kroz cijelo zimsko razdoblje imali smo tek nekoliko dana “pravog” snijega. Na pragu smo izlaska iz još jedne neuobičajeno tople zime, a da je to stvarno tako pokazuje i činjenica da je protekla veljača bila rekordno topla.
VREBAJU OPASNI NAMETNICI! Epidemiologinja otkriva na što trebamo paziti i koja mjesta izbjegavati
U istom “tonu” nastavio je i ožujak, a unatoč povremenom hladnom vremenu i kiši, vladaju uglavnom tople, ranoproljetne temperature. Ova neobična “južina” koja traje već nekoliko mjeseci na svjetlo dana izmamila je biljni, ali i životinjski svijet koji se nije trebao pojaviti još jako dugo.
Oni koji su proteklih nekoliko tjedana u izlasku sa svojim ljubimcima svjesni su toga da su se prvi krpelji počeli pojavljivati još u veljači, a sad ih se može vidjeti još češće. I premda najozbiljnija najezda ovih opasnih parazita traje od svibnja do rujna, javila nam se Zagrepčanka s podsljemenskog područja koja se s krpeljima “bori” još od veljače.
Neprirodno i zabrinjavajuće
“Svakog dana pse izvodim u šetnje po lokalnoj šumi, a vikendima idemo u park Dotrščinu. Još prije mjesec dana primijetila sam krpelja kako mi gmiže po mojoj Suzi, a nekoliko tjedana kasnije s njene njuške sam morala ukloniti jednu malu krvopiju. Srećom pa svi ljubimci imaju ogrlice protiv krpelja pa se ne brinem pretjerano oko ozbiljnih posljedica, ali da je ovo neprirodno i zabrinjavajuće, jest”, priča nam Zagrepčanka.
Svi oni koji imaju pse svjesni su opasnosti od piroplazmoze – potencijalno smrtonosne bolesti koju uzrokuju protozoe ( praživotinje) iz roda Babesia, a koje se nalaze u žlijezdama slinovnicama krpelja.
Ugriz krpelja uglavnom je za psa bezopasan, ali u rijetkim slučajevima može doći do oboljenja koje, ne liječi li se smjesta, može dovesti do uginuća voljenog člana obitelji. Krpelji su, dakako, opasni za ljude jer su prijenosnici lajmske bolesti – još jednog oboljenja koji može izazvati vrlo ozbiljne zdravstvene posljedice, poput artritisa (upale zglobova), miokarditisa (upale srčanog mišića), meningitisa ili neuritisa (upale živaca).
Valja spomenuti da se lajmska bolest liječi antibioticima i to što prije kako ne bi došlo do ozbiljnih komplikacija, uključujući krpeljni meningoencefalitis.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo tijekom godina objavio je niz uputa kako se ponašati u prirodi i kako reagirati u slučaju ugriza krpelja. Naglašavaju tako da je bitno imati prikladnu odjeću i obuću te se kloniti visokog raslinja gdje krpelji lako mogu doći do kože čovjeka ili životinje.
Nakon povratka iz prirode važno je također obaviti pregled te provjriti imate li na koži ili odjeći krpelja, kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
Kako ukloniti krpelja
Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe da bi se mogli pregledati i neuočljivi dijelovi tijela). Posebno treba pretražititi dijelove tijela s nježnijom kožom – iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak.
Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše “pokupi” krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela. Ako se slučajno uoči krpelj, bitno je što prije ukloniti ga kože. Preporuča se da se to čini pincetom, a ne golim rukama, a iz HZJZ-a napominju da se krpelja nipošto ne bi smjelo premazati alkolom ili drugim tekućinama.
Ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se na taj način i lakše prenese zaraza.
