Izložba koja se ne može vidjeti golim okom već isključivo s ekrana mobitela – a opet u stvarnom svijetu – jedinstven je događaj koji se može doživjeti na ulicama Zagreba do 13. studenog, kad završava Artpunktura.
Šetnja Zagrebom na potpuno drugom nivou: Evo kakve smo sve prizore vidjeli na Trgu
Iza izložbe Art Future stoji skupina digitalnih umjetnika, a tema je emocionalna i umjetna inteligencija, odnosno koliko je umjetna inteligencija emotivno inteligentna.
Sve što je potrebno za pregledati izložbu jest skinuti preglednik na mobitel te krenuti u šetnju gradom. Kao u viralno popularnoj igri Pokemon Go!, kroz kameru mobitela prikazat će se razne umjetničke instalacije koja se golim okom, naravno, ne mogu vidjeti.
Ptice u letu, roboti, animirani likovi
Tako se mogu vidjeti razne ptice u letu, animirane 3D simulacije ljudskih organa u mnogo većem izdanju, roboti, pa čak i animirani likovi. Sve to usred urbanih gradskih lokacija poput Trga bana Jelačića, Trga žrtava fašizma te još niz zagrebačkim kvartovima.
“Srce” izložbe čine radovi trojice umjetnika. To su Costas Picadas iz New Yorka s radom “Golden Heart” te braća Milivoj i Veljko Popović s radom Automaton. Razgovarali smo s njima i njihovim djelima te otkrili njihove stavove o digitalnoj umjetnosti kao grani umjetnosti općenito.
“Trenutačno se u umjetničkoj zajednici odvija veliki diskurs, posebno u krugovima digitalnih umjetnika, a vezan za pojavu strojnog učenja ili “AI”, započinje Milivoj Popović priču o svom djelu, Automatonu. Robotski čovjek unutar kojeg se nalazi krletka s pticom šalje, kaže, poruku.
“Željeli smo potaknuti ovu diskusiju u umovima onih koji dolaze u kontakt s našim radom Automaton. S jedne strane, ovaj stroj koji izgleda kao čovjek, ali je očito stroj, proizvodi sjajnu i zanimljivu sferu kojom nam privlači pozornost.
Anatomski točno srce
Ali ako pažljivije pogledamo primjećujemo pticu zarobljenu unutar ovog mehanizma, gotovo kao da je dio mehanizma koji pokreće robota. Ptica je uvijek bila simbol slobode i također prvo upozorenje koje rudari koriste da vide je li zrak još uvijek siguran, čiju simboliku prebacujemo upravo na tehnologiju mašinskog učenja”, pojašnjava dalje.
Picadac, inače umjetnik iz Grčke s adresom u New Yorku, autor je djela “Zlatno srce”. Riječ je o animiranoj 3D fotografiji ljudskog srca koja je izuzetno anatomski točna, s obzirom na to da se koriste snimke kakve se mogu pronaći u bolnici.
Iz srca raste stablo, a ta kombinacija također donosi jednu snažnu poruku koja kombinira povezanost čovjeka, prirode i emocije.
Veza prirode i čovjeka
“U bolnicama znaju da se ljudi najbolje liječe u prirodi, odnosno da priroda ima ljekovita svojstva”, pojašnjava Picadas, a njegovo djelo također šalje poruku u vezi teme, a to je odnos umjetne inteligencije i emotivne inteligencije.
“Uvijek se govori da treba slušati srce i da srce funkcionira drukčije od mozga. No, znanstveno je dokazano da neuroni mozga i srca šalju iste stimulanse”, pojašnjava.
Čudesna umjetnička izložba diljem Zagreba: Ne možete ju vidjeti golim okom
Trojica umjetnika za svoja su umjetnička alata koristili različite softverske programe: Braća Popović koristili su Zbrush i Blender za 3d modeliranje i izradu materijala, Motion Capture odijelo za izradu animacije te Unity kako bi cijeli projekt pripremili za prebacivanje u AR tj. proširenu stvarnost.
Picadas, pac, uzimao je CAT-scan slike te iz u programu obradio tako da bi dodao dodatne vizuale i cijeli objekt animirao. Korištenje tehnologije u umjetnosti počelo je mnogo ranije nego što bi se moglo pretpostaviti – digitalna umjetnost datira još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a taj se termin koristi od osamdesetih.
O važnosti digitalne umjetnosti
Pitali smo zato umjetnike što misle o digitalnoj umjenosti kao formi umjetnosti općenito. Picadas nam je rekao da je za umjetnika tehnika – bilo slikanje, kiparstvo ili digitalna sredstva – samo alat kojim se stvara umjetnost, te je zato to pitanje manje bitno. Nešto duži odgovor dao je Popović.
“Digitalna umjetnost je izrazito širok pojam i postoji u jako puno oblika i iteracija onoga što bi mogli nazivati digitalnim. Vrsta je to umjetnosti koja zasigurno raste u broju svoje primjene, ako ništa, onda zbog čiste praktičnosti društva koje je sve više i više digitalno. Samim time je i njena budućnost gotovo zagarantirana.
Također je interesantno da i velika večina umjetničkih djela u nekoj točci svoje izrade i konceptiranja koriste digitalne alate a time i digitalne umjetnike. Pitanje je uvjek, kao i kod tradicionalne umjetnosti, što čini nešto Umjetnosti sa velikim u a što je jednostavno zanat, ali to je razgovoro za neki drugi trenutak”, rekao je.
