Prije 9 godina, kada je pokojni Milan Bandić iznio prijedlog prikupljanja DNK uzoraka pasa pri čipiranju kako bi se lakše i efikasnije penalizirali neodgovorni vlasnici, rijetki su imali nešto pozitivno za reći od prijedlogu. Za većinu je takva mjera jednostavno bila neizvediva. 2025. godine stavovi bi mogli biti drugačiji.
Nakon dalekog Tel Aviva, ideja oporezivanja vlasnika pasa i penaliziranje ostavljenog izmeta mogla bi postati stvarnost u našoj neposrednoj blizini – Bolzanu. Talijanski grad planira naplaćivati boravišnu pristojbu za pse koji dolaze turistički s vlasnicima, dok će vlasnici pasa u samom gradu plaćati posebni godišnji porez u iznosu od 100 eura.
Neki se pitaju treba li to i Zagrebu? Dio građana je iznimno nezadovoljan ponašanjem sugrađana koji ne kupe izmet za svojim ljubimcima i već godinama se zalažu za zaoštravanje kontroli, pa makar i putem DNK analize. Mi smo obavili razgovor s onima koje ova ideja iz Italije izravno dotiče.
‘Ako ne možeš platiti, ne možeš ni ga financirati’
Kako nam je ispričala jedna trenerica pasa koja je godinama involvirana u rad na njihovoj socijalizaciji, porez je u redu, boravišna pristojba baš i ne. “Mislim da je porez za vlasnike u svojoj državi skroz oke, al s tim da onda i imaš kante za svuda ili vreće na raspolaganju. U Švicarskoj plaćaš porez na psa i s tim dobiješ vrećice za izmet i imaš osigurano čiste sigurne pseće parkove i pripadajuće kante)”, ispričala nam je.
“Po meni skroz legitimno i ako ne možeš platiti taj neki porez koji ne treba biti sad nešto visok onda ne možeš ni financirati psa. mislim da bi tu riješili puno problema da neki ljudi koji ne trebaju, da ga uopće i ne nabave”, zaključuje. U nastavku je dodala kako nije pošteno da većina plaća za grijehe manjine, ali protiv poreza, ako bi se sredstva usmjerila na potrebno, nema ništa.
Isto tako, premda je najavljenih 100 eura u talijanskom Bolzanu iznos koji bi gotovo sigurno u Zagrebu bio manji, građani bi preko tog godišnjeg poreza nešto i očekivali zauzvrat. Tu se potom otvara pitanje parkova, infrastrukture, i najvažnije – prioriteta gradske administracije.
Gradski čistač ulica ima nekoliko pitanja
Jasno, netko bi taj izmet morao pokupiti i skladištiti prije slanja na analizu. Prema najavama otprije 9 godina, taj bi zadatak pao u ruke posebnog odreda komunalnih redara. Mi smo porazgovarali s čistačem ulica koji najbolje poznaje koliki je razmjer ovog problema.
“Super ideja, ali tko će ju provoditi? Dajte mi recite, uzorak izmeta se uzme i gdje se to onda spremi? Netko će s time hodati do odlaska u neku stanicu ili laboratorij gdje bi se to onda slalo na analizu. Što ako netko pokupi ljudski izmet, nije ni to nemoguće. Je li onda i ta osoba odgovorna platiti kaznu?
Ne pričamo niti dvije minute a već smo naišli na probleme. Poručio bih svima da iskoriste svoj razum kako ne bi uopće morali razgovarati o izmetu. Zamislite koliko tog izmeta mora biti da stvara ovakve probleme, to se raspadne brzo i nestane u prirodi, ali ljudi očito puštaju pse da vrše nuždu gdje ljudi hodaju. Razumijem frustraciju, uvedite porez”, rekao nam je.
Iz Meride poručuju da bi se taj novac trebao pametno potrošiti
Za kraj, što kažu oni koji pse udomljavaju. Upitali smo Koraljku Kociančić iz udruge Merida kako oni gledaju na porez. Ipak je to još jedan izdatak onima koji su se odlučili na udomljavanje. “Porez na pse, kao i svaka uvjetno rečeno represivna mjera u našem društvu uvijek povlači određeni psihološki revolt, a s obzirom na lošiji standard tih 100 eura godišnje, što i nije veliki novac, bi kod većine bio popraćen negodovanjem, što utemeljeno, većinom zapravo neutemeljeno.
Čak se u slučaju jednokratne naknade od 100 eura godišnje ne radi o velikom novcu i svatko tko ima psa u smislu člana obitelji bi rado platio kada bi se možda drugačije zvalo, a ne porez. Ta naknada bi se trebala koristiti u svrhu i jedino u svrhu poboljšanja života napuštenih pasa, edukaciju stanovništva za potrebe bolje skrbi o napuštenim psima, pogotovo mačkama. No ono što je zapravo bitnije od novih nameta je provođenje zakonske regulative – kontrole mikročipiranja.
To je davno trebalo biti provedeno, a nikad se na koncu proveli do kraja nije, tu leži osnovni problem, uz sveopću indolenciju institucija poput vet inspekcije (čast iznimkama). Jako puno problema leži u osnovi zapravo, a naknada/porez na ljubimce je tek nadogradnja kad postanemo civilizirano društvo koje stvarno provodi zakon. Problem izmeta i ignorancije vlasnika je pak drugi problem i opet se odnosi na civilizacijski nivo koji još nažalost nismo dosegli”, zaključila je na kraju.
(Uživo) U Novom Zagrebu počinje izgradnja nove škole: Polaže se kamen temeljac
