Učenici mu se sve više obraćaju, a sve manje znaju: ‘Može biti korišten i za varanje’

Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom životu, pa tako i u školama. Učenici sve češće koriste različite AI alate kao pomoć pri pisanju sastavaka, obradi lektira i pripremi za ispite. Neki ih vide kao koristan alat za učenje, dok drugi upozoravaju na opasnost od prevelikog oslanjanja na tehnologiju.

Mnogi učenici koriste umjetnu inteligenciju kada trebaju napisati sastavak, posebno ako im nedostaje inspiracije ili vremena. Dovoljno je upisati temu, poput “Moje najdraže godišnje doba”, i alat u nekoliko sekundi generira cijeli tekst. Neki učenici koriste ove tekstove kao predložak, dok ih drugi doslovno prepisuju.

„Svjesna sam da učenici koriste AI alate poput ChatGPT-a pri pisanju zadaća, lektira ili pripremi za testove. Ipak, to je nešto manje zastupljeno u razrednoj nastavi, nego kod starijih učenika, koji su više upoznati s takvim alatima i češće njima imaju pristup. Razlike između radova učenika koji koriste AI i onih koji to ne čine svakako se, pogotovo kod učenika nižih razreda, mogu primijetiti. Rečenice budu previše složene, a izbor riječi neuobičajen za dječji stil pisanja. No, vrlo je lako i kroz razgovor s učenikom zaključiti je li rad napisan samostalno, ako to nije posve jasno kroz pisani dio, jer se učenici gotovo nikada ne potrude razumjeti to što su „napisali“, već se radi o jednostavnom „copy – paste“ principu“, kaže Željka Kollert, učiteljica razredne nastave Osnovne škole u Đulovcu.

ChatGPT može biti koristan, ako se pravilno koristi

Neki nastavnici smatraju da su učenici oduvijek pronalazili načine za varanje, a ChatGPT, Perplexity ili slični programi samo su najnoviji u nizu. Dok se jedni mire s tim i traže da učenici pokažu proces razmišljanja kroz pisane zadatke, drugi se protive ovakvoj upotrebi tehnologije. Iako se na prvi pogled čini da učenici koriste primjerice ChatGPT za prepisivanje i izradu domaćih zadaća, ipak on može biti vrlo koristan alat za učenje, ako se koristi na pravilan način.

„AI svakako može biti korišten za varanje, kako pri izradi pisanih radova od kuće tako i kod prepisivanja na ispitima, te kao takav nije pošten prema onima koji ne koriste nedozvoljene oblike pomoći. No, to nije jedini način na koji se može koristiti. Ako učenik koristi AI kako bi se informirao, dobio ideju ili pomoć u razumijevanju nekog gradiva, ona je to koristan alat za učenje. Smatram da bi, ipak, korištenje AI alata trebalo biti zadnja opcija učenicima kada je riječ o traženju pomoći s učenjem.

Takvim pretraživanjem sve dobivaju „na pladnju“, lako ga je uzeti zdravo za gotovo i preuzeti informacije bez razmišljanja i razumijevanja. Tako učenici ne razvijaju kognitivne sposobnosti i kritičko razmišljanje, a zapostavljena ostaje i informacijska pismenost. Također, korištenje AI-a u obrazovanju trebalo bi biti usklađeno s načinom njihove primjene na budućim radnim mjestima. AI se zato svakako treba koristiti u obrazovanju zbog svih izazova koje učenike i studente čekaju u radnim okruženjima koji su pred njima“, pojašnjava Kollert.

Velika prilika za Zagrepčane: Grad daje zgradama 100 posto novca za uklanjanje štete

Treba zaobići umjetnu inteligenciju drugačijim pristupom

Postoji nekoliko načina da zadaci budu osmišljeni tako da ih je teško riješiti isključivo putem AI-a, kaže Željka Kollert. Najsigurniji način je povezivanje zadataka s osobnim iskustvima učenika, lokalnim kontekstom i slično. Kada učenici trebaju navesti primjer iz vlastitog života, kaže naša sugovornica, češće će i razmišljati sami za sebe, a i sam AI će im teško dati smisleni odgovor na takvo pitanje.

„Pristup književnim djelima za cjelovito čitanje bi se primarno trebao mijenjati na satu. Trebalo bi poticati razgovor o djelima, dijeljenje doživljaja, povezivanje s vlastitim životom i interpretacija na nekom višem nivou. Puko prepričavanje i pisanje kratkih sadržaja najviše je izgubilo na smislu jer učenici mogu od AI-a zatražiti kratak sadržaj od točno određenog broja riječi, čak i napisan u jednostavnijem stilu, i jednostavno ga naučiti napamet. Odmicanje od takvog pristupa prema aktivnostima koje traže osobni angažman jedan je od pristupa kojima se još uvijek može provjeriti razumijevanje književnih djela za cjelovito čitanje“, kaže naša sugovornica.

Usmena provjera oduvijek s razlogom ima važno mjesto u vrednovanju ishoda jer daje uvid u učenikovo razumijevanje i način razmišljanja u stvarnom vremenu, pojašnjava Kollert. S obzirom na sve zastupljeniju primjenu AI alata, samo je još više taj oblik vrednovanja dobio na važnosti, kaže naša sugovornica i dodaje da je još važnije da kroz razgovor i promatranje aktivnosti učenika na satu vrednovati ishode, a ne samo kroz pisane radove. Nužno je kod učenika razvijanje kritičko razmišljanje i rješavanje problema.

‘Ocjenjivao sam sastavke koji su bili previše savršeni’

„Već više od dvadeset godina predajem hrvatski jezik u srednjoj školi i u tom razdoblju svjedočio sam mnogim promjenama, od uvođenja računala u učionice do digitalnih udžbenika. No, nijedna promjena nije me zabrinula toliko kao pojava umjetne inteligencije u školstvu, posebice alata poput ChatGPT-a. U početku nisam ni znao da ga učenici koriste. Ocjenjivao sam sastavke koji su bili „previše savršeni“, s rečenicama koje nijedan srednjoškolac ne bi sâm napisao. Stil, izrazi, struktura, sve je bilo neprirodno. Počeo sam sumnjati, razgovarao sam s kolegama i ubrzo shvatio da se sve više učenika oslanja na AI za pisanje domaćih zadaća, eseja, pa čak i školskih testova“, ispričao nam je profesor iz jedne zagrebačke gimnazije.

Za njega u ovom procesu nema razmišljanja, nema truda, nema procesa učenja, učenici samo kopiraju gotov odgovor i predaju ga kao svoj. Neki to, kaže naš sugovornik, pravdaju riječima da im AI “pomaže” ili da je to “budućnost obrazovanja”. No, on kaže kako u tome ne vidi pomoć, već prečac koji preskače znanje. Ako netko drugi piše za vas, ne učite ništa, a svrha škole nije samo dobiti ocjenu, već razvijati kritičko mišljenje, izražavanje, razumijevanje.

„Školstvo apsolutno treba raditi na edukaciji učenika o etičkoj upotrebi umjetne inteligencije. Ta je praksa u zadnje vrijeme vrlo popularna na fakultetima, no u srednjim i osnovnim školama nije toliko česta. Ipak, učenici od početka svojeg školovanja trebaju biti svjesni da AI nije „prečac“ kojim mogu zaobići trud i učenje, već alat koji im može pomoći u određenim nedoumicama, ako ga koriste pametno i odgovorno. Edukacija o etičkoj upotrebi AI-a, ali i općenito o kritičkom razmišljanju i informacijskoj pismenosti, treba biti sastavni dio obrazovanja današnjice“, smatra Kollert.

Gostima zagrebačkog restorana trogodišnje dijete pokvarilo doživljaj: Konobar iznenadio potezom

‘Problem je kada tehnologiju koristimo umjesto mozga’

Profesor iz srednje škole je doskočio korištenju AI, naime kod njega svaki učenik mora objasniti svoj tekst, obrazložiti kako je došao do ideje i zašto je nešto napisao na određeni način. Kaže da nije popularno među učenicima, ali smatra da je pošteno. Tehnologija, kaže, nije problem sama po sebi, problem je kada ju koristimo umjesto mozga. „Učenike želim naučiti da misle svojom glavom, a ne da traže brza rješenja“, kaže naš sugovornik.

„Vjerujem da će AI dugoročno promijeniti način učenja, ali i da će s vremenom učitelji i profesori biti primorani mijenjati svoj način rada i kriterije vrednovanja, kako bi zapravo nastavili vrednovati učenike, a ne rad AI alata. Mijenjat će se vrste zadataka – seminarski radovi već sada u srednjim školama i na fakultetima gube na popularnosti, upravo zato što je korištenje AI-a sve teže uočiti u takvim pisanim oblicima.

No, umjetna inteligencija neće zamijeniti učitelje. Naš će zadatak nastaviti biti usmjeravanje učenika, no naglasak će sve više biti na to da ih učimo kako učiti – što nijedan alat ne može zamijeniti“, zaključuje Kollert.