Kišno zagrebačko jutro ne nudi puno mogućnosti građanima koji nisu opterećeni poslovnim obvezama. Ipak, u moru turističke ponude gdje muzeji čine sve kako bi prezentirali Zagreb svima koji o njemu nešto žele naučiti, Centar za kulturu Trešnjevka je u Galeriji Modulor odlučio Zagrepčanima ponuditi nešto zagrebački. Prostor, vrijeme i ideju koja je oblikovala širi centar našega grada.
Povodom stote godišnjice smrti velikog arhitekta Milana Lenucija, posjetili smo izložbu koja je obilježila Lenucijevu okruglu “stotku” otkako nije s nama. Uz pomoć voditeljice Saše Martinović, prošetali smo izložbom koja nudi povijest našeg grada na malo drugačiji način. Kako nam je pokazala, ova izložba je fokusirana na 1907. godinu i veliki Lenucijev neostvareni plan. Zanimljivo, iako je po tom planu malo i zaboravljen, ime Milana Lenucija svi poznaju po slavnoj potkovi, koja spaja tri zagrebačka parka u jednu gotovo neprekinutu cjelinu.
Kako nam je ispričala voditeljica, o Lenuciju i njegovom značaju i zaslugama najbolje govori Snješka Knežević koja je uostalom i otvorila ovu manifestaciju biranim riječima. Ipak, otkrila je nešto novo. Nije Lenuci bio jedini, treba to naglasiti. “Sintagma „Lenucijeva potkova“ rezultat je stanja znanja 1960-ih godina: pogrešnih tumačenja i zaključaka. Ali ona se održava i ona je temelj urbanog mita. Od 1990-ih u opticaju je varijanta „Zelena potkova“, kada je utvrđeno da Milan Lenuci nije autor tog urbanističkog djela”, kaže ona.
Ne zaboravite Melkusa
“Detaljnim istraživanjem svih mogućih izvora, među ostalim Lenucijeve biografije, utvrdila sam da je ideja parkovnog okvira nastajala kolektivnim doprinosom zemaljskih i gradskih inženjera 1870-godina. Prvi put je formulirana 1882., kad je utvrđen položaj parkovnog okvira i format njegovih pojedinih dionica. U drugoj generalnoj regulatornoj osnovi iz
1887. potvrđena je ta ideja o okviru središta grada kontinuiranim slijedom trgova”, dodala je.
Kako je objasnila, još u doba dok je nastajala ideja parkovnog okvira, on je bio mladi inženjer, a dominantni stručnjak bio je predstojnik Gradskog građevnog ureda Rupert Melkus. “Tek nakon njegove smrti Lenuci dolazi na mjesto vodećeg urbanista i ostaje najmarkantnija ličnost na prijelomu stoljeća”, saznali smo.
Najveći Lenucijev projekt je skica urbanističke osnove Zagreba iz 1907. kojom predviđa Zagreb kao protomodernu srednjoeuropsku metropolu. Bio je to više nego ambiciozan projekt koji je imao grandiozne implikacije za grad. Zbog financijskih i političkih razloga, takav Zagreb nismo mogli vidjeti na terenu, ostale su nam skice.
Trnje i Trešnjevka mogli su biti gradski centar
“Lenuci uklanja željezničke pruge koje grad dijele na središnji i sjeverni dio visokog komfora – i periferiju, Trnje i Trešnjevku. S istočne strane Lenuci predviđa veliku industrijsku zonu. Ta skica nije prihvaćena zbog vojnih financijskih razloga”, kazala je Šnješka Knežević.
Bile bi to svakako goleme promjene, Zagreb danas ne bi ni prepoznali da je Lenucijev masterplan zaživio. “Glavni i Zapadni kolodvor pretvorili su u zaglavne kolodvore, stvaranjem širokog prstena prometnica oko grada i smještanjem industrijske zone i luke istočno od gradske mreže. Time bi Trešnjevka i Trnje postali integralni dio centra, čime bi se razriješio, prema mišljenju Snješke Knežević, glavni i gorući problem spajanja starog i novog središta Zagreba”, zaključila je Knežević na ceremoniji otvaranja.
Spomenimo kako se obljetnica Lenucijeve smrti obilježila 16. studenog, a vi ovu izložbu možete posjetiti potpuno besplatno na adresu Park Stara Trešnjevka 1. Što se tiče Snješke Knežević, ona je itekako dobro upoznata s ovom problematikom. Uostalom, za monografiju Zagrebačka Zelena potkova dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu.
