Ljudi vole isticati od kud potječu jer se ponose svojim nasljeđem. Poseban ponos u srcu je onih koji su podrijetlom iz Zagreba. Iako se broj “pravih” Zagrepčana s godinama drastično smanjio, pa su se i kriteriji po kojima netko jest Zagrepčanin snizili, ima ih i dalje.
Nekoć se govorilo da su to oni koji su peta generacija rođena u Zagrebu. Kasnije se to smanjilo na treću generaciju, a danas se Zagrepčancem nazivaju i oni koji su tek prva generacija rođena u glavnom gradu. No, dok većina njih zna svoje obiteljsko stablo i koji je predak prije koliko generacija stigao u Zagreb, manji broj njih upoznat je s podrijetlom riječi koju ponosno koriste, purger.
Nastala je od dviju riječi iz njemačkog jezika. Die Burg znači grad ili utvrda, iz čega proizlazi Der Burger, što je građanin, stanovnik burga. Za nastanak riječi purger moramo se vratiti u 13. stoljeće, kad je Gradec dobio titulu slobodnog kraljevskog grada. Zlatnom bulom dodijelio ju je 1242. kralj Bela IV.
Zagrepčane posvađala stara ‘purgerska’ riječ: ‘Samo oni kuže kaj to znači’
Purger u srednjem vijeku
No, uz mnoge privilegije koje je tad Gradec dobio, stigle su mu i obveze. Jedna od njih bila je izgradnja obrambenih zidina oko grada. Gradečanci su ubrzo podigli zidine, te je grad postao burg. Kralj Bela IV. pozvao je stanovnike iz njemačkog carstva da se nasele na ovom području, te su oni sa sobom donijeli i svoj jezik.
Utjecaj njemačkog na Gradecu vidljiv je i danas, jer sačuvani su dvojezični natpisi određenih ulica na fasadama zgrada. Utjecaj je i u nazivu purger, koji se danas piše velikim slovom, a iskrivljen je izraz riječi burger.
Kako bi se postalo građaninom Gradeca, trebalo je imati kuću unutar gradskih zidova te davati određeni iznos u gradsku blagajnu. Kasnije su građanima mogli postati i obrtnici, bilo je nužno samo da makar iznajmljuju prostor unutar nečije kuće unutar zidina Gradeca, kao i da su član obrtničkog ceha.
Agramer Deutsch
Na brežuljku i ograđeni zidinama, stanovnici Gradeca bili su burgeri, točnije purgeri. Tako su ih zvali oni koji nisu imali privilegiju sigurnog života, jer nisu bili zaštićeni od Tatara i ostalih barbara koji su napadali. To su većinom bili kaptolski ili drugi kmetovi, koji su živjeli u selima oko Kaptola i Gradeca.
U gradu je i danas snažan utjecaj njemačkog jezika. Kako su Nijemci Zagreb nazivali Agram, kombinacija hrvatskog jezika s utjecajem kajkavskog narječja i njemačkog jezika naziva se Agramer Deutsch.
Germanizmi koje u svakodnevnom govoru stoljećima upotrebljavaju Zagrepčani poznati su mnogima, pa postoji i zaseban rječnik tih izraza koji su iskrivljene njemačke riječi, koje se pišu fonetski. Neke od njih su nahtkasl, bedinati, ajnpendekl, bademantl, grincajg, ajngemahtec, flaša, fleka, auzmeš, klofer, ajncug, hercig, tringelt, ziher, itd.
Zagrepčani o ideji totalne renovacije Trga: ‘Bio bih jako sretan da se to desi’
