Kak ne bi pozabili kak se u našem Agramu negda živelo, odlučili smo izvleći crtice i zanimljive štiklece iz povijesti našeg grada. Neke su više, neke manje hercig, ali svaka od njih dio je povijesti Zagreba.
Kip bana Josipa Jelačića na istoimenom glavnom trgu u Zagrebu svečano je otkriven 16. prosinca 1866. Prikazuje bana na konju sa sabljom u podignutoj desnoj ruci. Jelačićev konj zvao se Emir, a bio je poklon Mahmud-bega Bašića iz Bihaća. Na njemu je on dojahao na ustoličenje u Zagreb, a kasnije i u Mađarsku. Emir je kiparu poslužio kao model pri izradi skulpture.
Iako je prvotno ban bio usmjeren prema sjeveru, postoje oprečne informacije zašto. Dok neki tvrde da je to zato što je na sjeveru Mađarska, čiju je revoluciju ban ugušio 1848., drugi pak vjeruju da je položaj određen iz estetskih razloga, tj. u skladu s tadašnjim izgledom glavnog trga.
Mađari i Habsburgovci nisu bili blagonakloni prema ideji dizanja spomenika čovjeku kojeg su krivili za neuspjeh revolucije. Uz to, postojale su i financijske poteškoće.
No, one nisu obeshrabrile Zagrepčane. Odbor za podizanje spomenika koji je osnovan 1860. novac je prikupljao dobrovoljnim prilozima.
Kip je djelo Antona Dominika Fernkorna, poznatog bečkog kipara, čije rukotvorine krase i još neke dijelove grada, poput Sv. Jurja koji ubija zmaja pokraj zgrade HNK.
Svečanost otkrivanja spomeniku velik je povijesni događaj, iz dva razloga. Prvi je naravno, samo otkrivanje kipa banu, dok je drugi činjenica da je svečanost zabilježena na fotografiji. Franjo Pommer slikao ga je, napravivši time prvu reportažnu fotografiju u hrvatskog povijesti.
Sam spomenik uređivan je narednih godina. Podignuta je željezna ograda na čijim se uglovima postavila plinska rasvjeta, točnije 4 stupa.
Kip banu Jelačiću otklonjen je i rastavljen 1947., pod okriljem noći. Dijelovi spomenika čuvali su se u podrumu zagrebačke Gliptoteke, pod budnim okom dr. Antuna Baurea, njena ravnatelja.
Velikom povorkom i svečanošću kip je 1990. vraćen na Trg, no ne na isto mjesto, ovaj put okrenut prema jugu.
