Studija razvoja za čvor Zagreb je dokument koji govori o tome kako poboljšati promet u i oko Zagreba. U njemu se analizira sadašnje stanje i problemi, a zatim se predlažu rješenja za budućnost. Cilj je da se promet u gradu učini bržim, sigurnijim i bolje organiziranim.
Zagreb je jedno od najvažnijih prometnih čvorišta u Hrvatskoj jer se nalazi na raskrižju glavnih domaćih i međunarodnih puteva. Zato je važno da sustav funkcionira učinkovito i pouzdano. Studija se bavi svim vrstama prometa, željezničkim, cestovnim i javnim prijevozom i predlaže načine kako ih bolje povezati.
Za putnike to znači manje gužvi, kraća putovanja i lakše presjedanje. Cilj je da Zagreb postane moderan prometni centar po europskim standardima, gdje će se kroz grad i prema drugim destinacijama moći putovati brže, jednostavnije i ugodnije.
Najveći prometni projekt u zadnjih 30 godina
„HŽ Infrastruktura u ožujku 2024. započela je izradu idejnih rješenja i studijske dokumentacije modernizacije i razvoja željezničkog čvora Zagreb. Projekt vrijedan oko jedan milijun eura financira se iz državnog proračuna, a izrađuje ga zajednica ponuditelja ŽPD, Granova i Safage. Rok za završetak studije je rujan 2026., a do sada je prva faza, koja se odnosi na povezivanje Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman s Glavnim kolodvorom, u završnoj fazi. Napravljena je radna verzija Studije izvodljivosti spoja s MZLZ Franjo Tuđman, u tijeku je pregled radne verzije i izrada dopuna i korekcija određenih poglavlja sukladno dostavljenim zahtjevima. Za odabrano varijantno rješenje prikupljene su suglasnosti svih dionika, uključujući Grad Veliku Goricu, Hrvatske vode, koncesionara MZLZ i Zračnu luku Zagreb, dok se od MORH-a čeka pisana potvrda“, kažu u HŽ Infrastrukturi.
Paralelno je započela i druga faza studije, koja obuhvaća cjelokupno područje čvora Zagreb. Održan je prvi u nizu radnih sastanaka s Gradom Zagrebom na temu druge faze Studije čvora Zagreb, na kojem su prezentirani ciljevi i svrha izrade Studije, kao i mogućnosti i ograničenja razvoja željeznice na području Grada Zagreba, kažu u HŽ-u. Od Grada Zagreba zatražena je dostava svih podloga, studija, idejnih rješenja, projekata i slično, koje su u određenoj mjeri vezane za područje uz željezničke pruge u Gradu Zagrebu, kao i dostava zahtjeva Grada Zagreba, glede obuhvata i sadržaja idejnih varijantnih rješenja druge faze Studije čvora, budući je Grad Zagreb jedan od najvažnijih dionika.
Ovdje je riječ o povećanju kapaciteta pruge, kaže Marko Ševrović, profesor na Fakultetu prometnih znanosti i stručnjak za prometno planiranje. „Samim time bi ova pruga koja bi prolazila kroz Zagreb oslobodila kapacitete za putnički promet, koji bi se onda mogao bolje organizirati. I ekološki je efekt dobar, jer će se jedan dio putnika prebaciti s automobila na vlak. S druge strane upitan je teretni promet, kojeg nema toliko i on u principu se odvija noću, stoga sam efekt neće biti toliko značajan. Ali u organizacijskom smislu za HŽ, ovo je nešto što se mora napraviti“, smatra profesor Ševrović.
Više stanica, više vlakova, manje gužvi
Po završetku prve faze Studije zatražit će se mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o potrebnoj razini dokumentacije za procjenu utjecaja na okoliš. Ovisno o mišljenju, izradit će se elaborat procjene ili Studija utjecaja na okoliš. Nakon toga slijedi ugovaranje izrade projektne dokumentacije, što je preduvjet za početak radova, pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi.
Grad Zagreb je odgovoran za ceste na svom području, za željeznice je odgovorna država i tu dolazi do nesrazmjera, smatra profesor Ševrović. „Ne zna se tko treba poduzeti prve korake, i ne samo to nego jedni drugima traže opravdanje zašto se nešto ne radi. Ima opcija A i opcija B, ili da se sve prepusti Gradu Zagrebu ili državi. Trenutno smo u limbu gdje HŽ nešto radi, ali je prespor, a Grad Zagreb bi s druge strane želio nešto brže napraviti, ali nema nikakve ovlasti“, pojašnjava naš sugovornik.
Ukoliko je Grad Zagreb odgovoran za promet na svom području, onda mu smatra profesor Ševrović, dati mogućnost da i na željezničkom pojasu može raditi stanice, terminale u suradnji s HŽ-om. Ili obrnuto, dati HŽ ovlasti da organizira promet unutar grada.
S vlakom do zračne luke iz bilo kojeg dijela države
Prva faza uključuje povezivanje Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman s Glavnim kolodvorom, dogradnju drugog kolosijeka do Velike Gorice te denivelaciju željezničko-cestovnih prijelaza Buzin i Horvatova/Mrkšina, kažu u HŽ-u. Druga faza obuhvaća cjelokupni čvor Zagreb, uključujući razradu teretne obilaznice, razvoj i modernizaciju postojeće željezničke mreže, razradu mogućnosti izgradnje novih željezničkih pruga, npr. Samoborske pruge, zatim prenamjenu, izmještanje te rekonstrukciju ili izgradnju novih kolodvora i stajališta. „Jedan od ciljeva Studije razvoja čvora Zagreb je svakako izmještanje teretnog prometa izvan područja Grada Zagreba, kako bi željezničke pruge unutar Grada Zagreba bile isključivo u funkciji putničkog prometa, što će svakako doprinijeti razvoju sustava javnog prijevoza. Pri tome, nužno je napomenuti kako se sustav javnog prijevoza Grada Zagreba mora ravnomjerno razvijati, dakle uz željezničku infrastrukturu, nužan je i daljnji razvoj tramvajske i cestovne infrastrukture“, pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi.
Državni inspektorat upozorio vozače ovih modela automobila: Neki će morati na hitne popravke
Spoj se mora napraviti da postoji obilaznica u Zagrebu i što je po profesoru Ševroviću najvažnije je spoj na zračnu luku. To je za središnju Hrvatsku, područje Zagreba, ali i za cijelu Hrvatsku izrazito važno, odnosno da putnici mogu sjesti na vlak i iz Rijeke, Varaždina i doći do zračne luke.
„Kao što je već odgovoreno, po završetku prve faze Studije zatražit će se mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o potrebnoj razini dokumentacije za procjenu utjecaja na okoliš. Prema tome, u ovome trenutku nije moguće precizno postaviti daljnju dinamiku realizacije projekta spoja s MZLZ Franjo Tuđman, budući nisu poznati svi potrebni koraci. Ovisno o mišljenju nadležnog Ministarstva, izradit će se elaborat procjene ili Studija utjecaja na okoliš. Nakon toga slijedi ugovaranje izrade projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola, što je preduvjet za početak radova“, kažu u HŽ-u.
Koncert Thompsona je pokazao da se sve može organizirati
Izgradnjom teretne obilaznice sav teretni promet bio preusmjeren izvan gradskog područja, čime bi postojeća željeznička infrastruktura u Zagrebu bila u potpunosti posvećena putničkom prometu, pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi. To znači veću učestalost, bolju povezanost i veću pouzdanost vlakova u dnevnom prijevozu putnika. „Modernizacija čvora i uklanjanje infrastrukturnih ograničenja omogućit će češće polaske, kraće vrijeme putovanja i općenito bolju uslugu prijevoza između Zagreba i gradova u okruženju“, kažu u HŽ-u.
Procjena ukupne vrijednosti radova i opsega investicije bit će poznata tek po dovršetku Studije, kada će se na temelju odabranih rješenja i detaljne financijske analize utvrditi troškovi za pojedine faze i projekte unutar čvora.
Ovakav projekt, odnosno željeznički promet može funkcionirati savršeno, što se vidjelo kako kaže profesor Ševrović, na primjeru Thompsonovog koncerta. „Kada se organizira stvari funkcioniraju. Najveći problem javnog prijevoza nije ni cijena ni vrijeme putovanja, nego pouzdanost. Zagrepčani ne koriste javni prijevoz jer je nepouzdan. Previše ima poremećaja na dnevnoj i tjednoj bazi, gdje vam javni prijevoz prestaje biti ozbiljna opcija ako idete na posao primjerice.
Automobil je sporiji, ali je konstantan. Najviše treba raditi na pouzdanosti i dostupnosti, cijena je sekundarni faktor. Recimo puno ljudi je kupilo kuće van grada u radijusu 30 do 40 kilometara i što će se dogoditi na jesen? Veliki broj ljudi koji su se iselili iz Zagreba će i dalje raditi u Zagrebu i jedina opcija će im biti automobil. Moje predviđanje za jesen da će centar grada biti ok, ali prilazi gradu će biti katastrofa. Koncert Thompsona je najbolji primjer da sve moguće jako dobro organizirati da nitko ne sjedne u auto. Ova priča o čvoru Zagreb je dobra jer se konačno priča o prometu“, zaključuje profesor Ševrović.
