Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) ili bipolarni poremećaj mentalna je bolest koje uzrokuje dramatične promjene u raspoloženju, energiji te sposobnosti jasnog razmišljanja, a pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Pošetkom godine, točnije 30. ožujka, obilježava se svjetski dan bipolarnog poremećaja. No, radi se o bolesti koje se treba prisjetiti tijekom cijele godine, a ne samo taj jedan dan.
Glumica, sportašica i influencerica Tena Sakar Vukić javno progovara o svojoj borbi s bolešću i pokušava educirati ljude o ovoj bolesti na TikToku, na svom YouTube kanalu i Instagramu.
“Zadnjih pet godina se dosta dobro nosim s bolešću. Pet godina sam u remisiji što je velik uspjeh. Trinaest godina sam se mučila i imala osam hospitalizacija, jako mučno i teško razdoblje. Moja okolina reagira odlično na moje djelovanje u vidu destigmatizacije psihičkih bolesnika. Moji najbliži jako su sretni da sam dobro tako dugo”, kaže Tena.
@zagrebinfo A koje su vaše metode za unaprijeđenje mentalnog zdravlja? 😊 #zagrebinfo #anketa #voxpopuli #mentalnozdravlje ♬ original sound – zagreb.info
Treba vjerovati u sebe
Stigmatizacija mentalnih bolesti je na žalost uobičajena na našim prostorima, još uvijek se smatra da je patiti od takvih bolesti sramno ili se takve osobe često naziva pogrdnim imenima. Sa stigmom se susrela i Tena koja se zbog visokog samopoštovanja i samopouzdanja nije dala smesti niti je mišljenje neobrazovanih, neinformiranih i ograničenih ljudi ikada određivalo njezinu vrijednost. To pokušava i poručiti svojoj publici – da vjeruju u sebe, da rade na sebi, da se ne daju diskreditirati od ikoga i da nikada ne odustaju sami od sebe.
U prvim godinama Tenu je jako smetala bolest. Kao da je netko smrskao svaki dio tebe i ostavio te da se gradiš ispočetka i tako svaki put nakon pogoršanja bolesti. “To je toliko teško da tko nije psihički bolestan i to baš da ima psihozu, ne zna kako je to. Počinjenje suicida se tada čini kao jedino rješenje. Nekoliko puta bila sam blizu suicida”, kaže Tena.
Jako je važno da se o bolesti ne šuti jer su to jako teška stanja i za oboljelog i za njegovu obitelj. Vrlo je važno da se aktivno radi na destigmatizaciji i da psihološka pomoć postane dostupnija, a ne da se na pregled psihijatra čeka po nekoliko mjeseci, a da se privatnu terapiju može jedino imati isključivo ako imamo dovoljno financijskih sredstava.
Velika novost u zagrebačkim domovima zdravlja: Građani će moći obaviti važan pregled bez uputnice
Svatko je u mentalnom poremećaju individua za sebe
Simptomi su različiti od osobe do osobe i oni mogu dovesti do poremećaja u odnosima u obitelji, školi ili gore samoubojstva. Kod bipolarnog poremećaja epizode depresije izmjenjuju se s epizodama manije ili manje teškim oblikom manije koji se naziva hipomanija.
Maniju karakterizira prekomjerna aktivnost i osjećaj ushićenja koji su uvelike neproporcionalni situaciji u kojoj se pojedinac nalazi, osoba malo spava ili ne spava uopće, rizično se ponaša. Manija može uključivati psihotočne simptome poput sumanutih ideja, ideja veličine, obmane osjetila, vidne i slušne halucinacije, osjećaj proganjanja, doživljaja da se stvari u okolini odnose na tu osobu…
„Svatko je u mentalnom poremećaju individua za sebe i neće svakome biti isti simptomi zato se ne smijemo uspoređivati s drugima. Ja sam osobno imala maniju sa psihotičnim simptomima i to su bila jako teška stanja. U svakoj maniji se na kraju svelo na osjećaj proganjanja, paranoju da nas špijuniraju ili žele ubiti, sumanute ideje koje su uključivale prestrukturiranje stvarnosti”, pojašnjava Tena.
Trauma nema mjeru i svakome je njegov problem najveći. Nikada ne smije osporavati osobi njezinu bol i problem na način da govorimo – Joj ne znaš ti kako je meni bilo… Moj poremećaj je teži i veći.. Kako ti može to biti problem, ti previše razmišljaš i filozofiraš, pretjeruješ, samo se opusti, to ti je sve u glavi, primi se knjige i posla pa će ti te gluposti izaći iz glave… i slično. Upravo ovakvi izreke i poštapalice su stigmatizacija osobe i produbljivanje problema, upozorava naša sugovornica.
Mentalno zdravlje prepustite stručnjacima
Trebamo se dobro informirati i senzibilizirati prije davanja savjeta osobi s problemom mentalnog zdravlja, a stručne savjete treba izbjegavati, pogotovo kada je u pitanju terapija i davanje savjeta da se ona prekida jer je to sve “trovanje kemijom, bolje da uzmeš nešto prirodno i slično”.
„Moramo shvatiti da su se liječnici psihijatri školovali više od 17 godina da bi liječili osobe sa psihičkim bolestima i da zasigurno znaju više od nas nestručnih. Psihijatrija je jako napredovala u pristupu pacijentima u zadnjih 70 godina. Predlažem posjet Bolničkom muzeju Psihijatrijske bolnice Vrapče da se uvjerite u tu činjenicu. Provjerite samo radno vrijeme“, poručuje Tena.
Oboljeloj osobi treba pomoći podrškom, razumijevanjem i empatijom. Obitelj treba prihvatiti da je osoba bolesna i ne sramiti se toga. “Mislim da je to velik problem još u našem društvu da se obitelj srami i odbacuje oboljelog. Obitelj bi trebala isto dobiti psihološku pomoć i psihoedukaciju jer je ovaj problem kompleksan i nema jednostavnog rješenja. Na zdravlju se mora raditi i za njega moramo uložiti napor“, pojašnjava Tena.
Oni znaju kako živjeti sretno i bez stresa: ‘Izbjegavati toksične ljude i one koji kukaju’
Destigmatizacija psihičkih bolesnika
Danas se jako puno priča o mentalnom zdravlju i svjedočimo vremenu destigmatizacije psihičkih bolesnika, kaže Tena. „Evo i ovaj članak je primjer toga, tako da bravo za Vas i Vaš portal. Mladima bih preporučila da bez zadrške traže pomoć čim osjete prve znakove poljuljanog mentalnog zdravlja kod školske stručne službe, kod roditelja i osoba od povjerenja, kod stručnjaka na Hrabrom telefonu https://tinejdzeri.hrabritelefon.hr/ ili ako su iz Zagreba u Centru za zdravlje mladih https://www.czm.hr/.
Postoji odlična novija stranica grada Zagreba za mentalno zdravlje: https://mentalnozdravlje.zagreb.hr/ koja je izvor stručnih informacija, a sadrži i popis ustanova gdje se osoba može obratiti ako ima problem s zdravljem. Ovakva stranica treba imati svaka županija tj. treba je napraviti na državnoj razini kao i Centre za zdravlje mladih gdje je gradonačelnik Zagreba zaposlio čak osam psihologa. Osobno sam se uvjerila da CZM mjesto gdje se mladi osjećaju sigurno potražiti pomoć“, poručuje Tena.
Tena uskoro pokreće i vlastite iskustvene radionice o životu sa psihičkom bolesti, a početkom ožujka zajedno sa Školom za modu i dizajn organizirala je Javnu tribinu Emocije i umjetnost koja je za cilj imala edukaciju mladih i destigmatizaciju psihičkih bolesti u javnom prostoru. „Planiramo takve javne tribine i radionice proširiti i u druge srednje škole u Zagrebu i Hrvatskoj. Kako je bilo na Javnoj tribini pogledajte na https://lifebuzz.hr/vazna-tribina-o-mentalnom-zdravlju-u-skoli-za-modu-i-dizajn-kroz-osobne-price-predavaca-i-panelista/“, kaže Tena.
