Jedna od ljepših zagrebačkih zelenih oaza zasigurno je i Rokov perivoj iznad Britanskog trga, no osim mira i lijepog okoliša koje danas nudi, to područje ima bogatu i zanimljivu povijest.
Tijekom Srednjeg vijeka ondje su se nalazili vinogradi, voćnjaci, vrtovi i pašnjaci u vlasništvu stanovnika obližnjeg Gradeca, a prvi pisani zapis o jednom građevnom objektu datira iz 1579. godine. Riječ je o drvenoj kleti koju je kupio zlatar Petar Krupić, poznatiji kao lik iz romana Zlatarevo zlato Augusta Šenoe.
Zaboravljena zagrebačka priča: Znate li da je grad žrtvovao i ugasio povijesnu i znamenitu lokaciju?
U 17. stoljeću, točnije 1655. godine, kada je Zagreb pogodila kuga, na tom području sagrađena je crkva svetog Roka jer su se stanovnici Gradeca zavjetovali da će u čast svecu, zaštitniku od zaraznih bolesti, izgraditi kapelu. I dan danas u znak zahvale u spomenutoj kapeli održava se tradicionalna procesija.
Nadalje, početkom 19. stoljeća na tom se prostoru nalazilo se Rokovo groblje ili Rokovac, posljednje počivalište stanovnika Gradeca, a jedan od poznatijih Zagrepčana koji je ondje pokopan bio je Vatroslav Lisinski. Groblje je postojalo sve do 1876. godine kada je otvoreno novo središnje groblje na Mirogoju.
Nakon zatvaranja, Rokovo groblje je dugi niz godina bilo zapušteno i služilo je uglavnom za napajanje stoke. Trideset godina kasnije groblje je prekopano i pretvoreno u perivoj te su izgrađene Aleksandrove stube koje vode do njega. Što se tiče arhitektonske vrijednosti, od 1910. do 1934. godine izgrađeno je osam obiteljskih vila. Jedna od prvih bila je vila Auer koju je projektirao slavni arhitekt Viktor Kovačić. Mnogi ističu kako je to bila jedna od prvih elitnih kuća izgrađena na zagrebačkom brdu.
Danas je Rokov perivoj jedno od omiljenih parkova Zagrepčana koje privlači svojim zelenilom, mirom ali i tajnama iz daleke zagrebačke povijesti.
