Da ih nema, Zagreb bi se s time mogao pohvaliti, jer ako nečega nema, onda najčešće nema ni potrebe za njima. Govorimo o pučkim kuhinjama, mjestima za one koji nemaju za sve skuplje namirnice i koliko-toliko balansiranu prehranu. U Zagrebu ih je trenutno osam, a na današnji dan 1875. godine otvorena je prva pučka kuhinja u našoj metropoli.
Kuhinju je otvorilo “Društvo čovječnosti” koje je osnovano 1823. godine a čiji su članovi bili uglednici tog doba. Među njima je između ostalih je i sam ban Josip Jelačić. Djelovanje ovog društva je priča za sebe, spomenimo samo da ga je osnovao Jakov Epstein, a zagrebačka pučka kuhinja je tek druga na području cijele Habsburške anarhije, prva je naravno otvorena u Beču.
Kuhinju je Društvo otvorilo kako bi pomogli sugrađanima koji su bili toliko siromašni da nisu imali za jelo. Donacijama se kupovale namirnice za obroke. Prva je bila otvorena u Skalinskoj broj 7 sve dok Milan Vrabčević nije kupio kuću u Petrinjskoj 3. Aleksander Šandor je 1914. godine osnovao “Društvo za prehranu siromašne školske mladeži pučkih škola” i u Draškovićevoj otvorio pučku kuhinju “Prehrana”.
Osam pučkih kuhinja u Zagrebu
Danas ih je čak osam u Zagrebu. Tri gradske, te pet crkvenih. Kada govorimo gradskim kuhinjama “Dobri dom” njih možete naći na Branimirovoj, Alfirevićevoj i u Creskoj, dok se crkvene pak nalaze na svetom Duhu, u Trakošćanskoj ulici, te Jukićevoj, Gundulićevoj i finalno na Kaptolu.
Prva pučka kuhinja skriva razne zanimljivosti. Tamo se kao student hranio i veliki Stjepan Radić, a osim donacija, sredstva za potrebite su se prikupljala jednom godišnje i na Trgu bana Jelačića, navodi se da je nekih godina prodano i do nekoliko tisuća ulaznica za tombolu.
Zanimljivo, prezime Epstein se danas veže za jednu posve drugačiju temu u SAD-u, ali ovdje u Zagrebu, prezime Epstein, barem oni koji znaju o kome je riječ, to prezime izgovaraju s poštovanjem.
Stigao u Zagreb pa ga u smještaju dočekalo iznenađenje: Mnogi ne znaju za ovaj ‘rekord’
