Prije 105 godina osnovan je Etnografski muzej u Zagrebu koji danas uključuje više od 83 tisuće predmeta. Etnografski muzej svoju baštinu čuva u čak sedam čuvaonica čija površina se prostire na 2600 kvadratnih metara.
Europski projekt obnove zgrade, u kojoj je nekoć djelovala povijesna Zemaljska pivnica, i preseljenje muzejskih predmeta iz Etnografskog muzeja uspješno su završeni 9. svibnja. Grad Zagreb ustupio je prostor bivše pivnice Etnografskom muzeju za trajno korištenje.
Novouređeni prostor Čuvaonice sastoji se od sedam depoa raspoređenih na tri etaže, u kojima se čuva zbirka od 55 tisuća predmeta i 36 muzejskih zbirki.
Svi predmeti smješteni su u suvremenim metalnim ormarima, policama, ladicama i mrežama te su kategorizirani prema materijalima – poput drva, keramike, metala, tekstila ili slika – uz strogo kontrolirane uvjete temperature i vlage. O 105 godina muzeja i što vas sve očekuje razgovarali smo dr. sc. Zvjezdanom Antoš, ravnateljicom Etnografskog muzeja.
Prvi kustosi muzeja
Koja je tema 105. obljetnice Muzeja?
Ovu 105. obljetnicu smo posvetili svim dosadašnjim zaposlenicama Muzeja koje su bile i jesu dio njegove povijesti. U više od jednog stoljeća djelovanja iznimno vrijedan fundus je narastao na 85.000 predmeta, a od svibnja ove godine Etnografski muzej ima i prvu otvorenu Čuvaonicu u Hrvatskoj.
Tko su bili ključni osnivači i prvi kustosi/kustosice muzeja?
Osnivač i prvi ravnatelj muzeja bio je Salamon Berger, a prvi kustosi bili su Vladimir Tkalčić, Milovan Gavazzi, Kus Nikolajev te kustosica Tereza Paulić. Održan je okrugli stol o prvim zaposlenicama muzeja ususret izložbi “Histerija zaborava”.
Sudionice su govorile o svojim istraživanjima uloge i važnosti rada koji su ostvarile prve žene zaposlene u zagrebačkim muzejima (kustosice, restauratorice, tekstilne stručnjakinje…) upozoravajući na poteškoće s kojima su se suočavale poput zakonskih ograničenja i dugogodišnjih kulturnih predrasuda koje su dovodile u pitanje njihovu sposobnost da obavljaju određene poslove. Istraživanjem njihova rada želimo pridonijeti nastojanjima da muzeji budu mjesta sjećanja svih ljudi koji su bili i jesu dio njihove povijesti.
U Zagrebu se uskoro otvara posebna izložba: Bit će popraćena nizom događaja
Čuvaonica – prvi depo otvoren za javnost u Hrvatskoj
Koje su bile najpopularnije izložbe u povijesti muzeja?
Osobito su bile popularne izložbe u kojima se je na početku predstavljala narodna umjetnost na raznim europskim gospodarskim sajmovima. Naše popularne izložbe bile su svakako vezane uz teme koje su u određenom trenutku relevantne poput “Paške čipke”, “Pokućstvo u Hrvatskoj”, ”Koje dobre šuze”, “Narodna medicina”, “Dječje igračke”, “Idemo na kavu”, “Idemo na Pivo”, “Kapa dolje”, “Igračke-djetinjstvo zauvijek”, Intimni prostori svakodnevice”.
Što je Čuvaonica?
Čuvaonica je prvi depo otvoren za javnost u Hrvatskoj u kojemu građani uz ogled u manjim grupama i najavu mogu vidjeti u sedam čuvaonica kako čuvamo našu baštinu. Osim toga mogu vidjeti kako djeluje Muzej iza scene. Naše konzervatorsko-restauratorske radionice, foto studio, dokumentaciju i prostore za seminare.
Što vam je najdraži dio rada u Etnografskom muzeju?
Upravo promišljanje novih koncepcija izložbi, projekta, kako učiniti Muzej zanimljivim mjestom za razne generacije. Najvažniji su naši posjetitelji i da im prestravimo teme i predmete koje čuvamo na zanimljiv način. Za to je potrebno istraživanje i obožavam istraživački posao, jer sam u ovome muzeju provela cijelu karijeru.
Izgubljeni – nađeni predmeti
Koji je vaš omiljeni eksponat u muzeju i zašto?
Moj omiljeni eksponat je katriga – stolica iz Listeša u Dalmatinskoj zagori. Veže me uz početak moje karijere, kada sam došla na terensko istraživanje u selo Listeši u kojemu su živjele samo četiri starice i sjedile su na osobitim stolicama ručno izrađenima iz prirodno oblikovanog drveta. I tako je sve počelo, snimili smo film “Priča o katrigi”, otkupili stolice za muzejsku zbirku.
Možete li podijeliti neki zanimljiv događaj iz povijesti muzeja?
Zanimljiv događaj iz povijesti muzeja sigurno je priča o našim predmetima koji su bili nekoliko puta evakuirani tijekom ratova, pa uslijed poplava i brige da se svi sačuvaju. Tako su neki predmeti se smatrali izgubljenima, te su odjednom bili pronađeni u podrumu, jer su bili dobro skriveni u tajnim nišama u sanducima. Tako da muzej ima puno priča koje prepričavaju generacije i te priče dobiju neke nove interpretacije.
