Tajne i legende zagrebačkih štengi: Skriveni misteriji iz prošlih stoljeća na Gornjem gradu

Zagreb skriva brojne uličice i stepenice koje pričaju priče iz prošlih stoljeća. One najpoznatije nalaze se na Gornjem gradu i mnoge od njih nose imena po istaknutim zagrebačkim građanima, pravnicima, obrtnicima i graditeljima, čije su priče utkane u povijest grada. Osim što svjedoče o urbanističkom razvoju Zagreba, stubišta su često obavijena legendama, od tajnih sastanaka i studentskih okupljanja, do mračnijih priča o nesrećama i navodnim prokletstvima. Šetnja Gornjim gradom uz stube pruža posjetiteljima i Zagrepčanima priliku da osjete duh prošlih vremena, dok istražuju arhitektonsku raznolikost i povijesne slojeve koji čine srce hrvatske metropole.

Stube koje spajaju Kožarsku i Matoševu ulicu poznate su kao najuže u Zagrebu i nose ime po Grguru Tepečiću, obrtniku koji je 1622. godine digao ustanak protiv doživotne vladavine tadašnjih senatora. Tepečić je bio bivši senator nezadovoljan tadašnjom vlašću, zbog čega je proglašen palikućom i nametnikom te je zajedno sa svojim pristašama bio prognan. Ove stube nisu samo arhitektonska zanimljivost, već i mjesto s brojnim pričama i legendama. Smatra se da ih prate “sumnjive okolnosti” zabilježena su nekoliko ubojstava i jedno samoubojstvo, zbog čega ih neki danas drže ukletima.

Njihova uska i strma struktura dodatno doprinosi atmosferi misterija koja ih okružuje, dok prolaznici hodajući njima često osjete težinu povijesnih događaja koji su se odigrali u ovom dijelu grada. Stube Grgura Tepečića i danas povezuju dvije važne ulice u starom dijelu Zagreba, služeći i praktičnoj svrsi, ali i kao podsjetnik na hrabrost, neslaganje s nepravdom i turbulentnu povijest grada. Šetnja njima pruža spoj arhitektonske zanimljivosti i povijesnog uvida, uz dozu mistike koja ove stube čini jedinstvenim dijelom zagrebačkog urbanog krajolika.

Vještičje štenge

Kapucinske stube, koje spajaju Mesničku i Matoševu ulicu, jedno su od najpoznatijih zagrebačkih štengi, a svojim mračnim legendama privlače znatiželjnike i turiste. Lokalno stanovništvo ih ponekad naziva i Vještičje štenge, jer se priča da su se tu nekada noću okupljale coprnice. Prema legendi, spuštale su se stubama kako bi stigle na križanje Streljačke i Tuškanca, gdje su održavale tajne sastanke i rituale.

Iako su danas Kapucinske stube samo uobičajeno gradsko stubište, njihova povijest i neobične priče daju im posebnu atmosferu. Stube su svjedočile brojnim događajima kroz stoljeća, a njihova strma i uska struktura dodatno pojačava dojam tajanstvenosti i mistike.

Kapucinske stube nisu samo simbol legendi i priča, one povezuju dvije važne ulice u centru Zagreba i i danas služe kao praktična prometnica. Šetnja njima pruža iskustvo koje spaja povijest, arhitekturu i malo mistične napetosti, čineći ih jednim od onih kutaka grada koji istovremeno intrigira i očarava.

Pitanjem izazvao raspravu: ‘Pa mislio sam da svi pravi Zagrepčani to već znaju’

Zakmardijeve stube ili Sveučilišne stube

Zakmardijeve stube, smještene nedaleko od Kapucinskih stuba, spajaju Strossmayerovo šetalište s Radićevom ulicom i jedna su od povijesno najznačajnijih zagrebačkih stubišta. Nekada su bile poznate pod imenom Sveučilišne stube, jer su služile kao okupljalište akademske elite, a kroz njih su studenti i profesori koračali kroz grad u doba kada je Zagreb bio središte intelektualnog života.

Kasnije su stube dobile ime po Ivanu Zakmardiju, pravniku koji je 1643. godine postavio temelje Hrvatskom zemaljskom arhivu. Njegov doprinos pravnom i kulturnom životu grada ostavio je trag koji se i danas pamti kroz ime ovog povijesnog stubišta. U prošlosti su Zakmardijeve stube bile među najvećima u gradu, a njihov arhitektonski sklad i prostorna elegancija svjedoče o urbanističkoj pažnji koja je uložena u oblikovanje gradskih prometnica.

Danas su stube i turistička atrakcija, privlače pažnju posjetitelja svojom povijesnom vrijednošću, ali i estetikom. Hodanje njima pruža uvid u prošlost Zagreba, a istovremeno povezuje važne gradske točke i omogućuje ugodnu šetnju kroz povijesni centar. Zakmardijeve stube ostaju simbol kulturnog i intelektualnog života grada, mjesto gdje se povijest i svakodnevni život Zagreba isprepliću.

Kozarčeve stube, zagrebačko stubište s “pijanom linijom”

Kozarčeve stube spajaju Pantovčak i Kozarčevu ulicu i jedno su od onih zagrebačkih stubišta koja ostavljaju neobičan dojam na prolaznike. Njihova nepravilna visina i lagano “pijan” raspored stubišta čine hodanje zanimljivim, ali i pomalo zahtjevnim – jedna stuba je viša, druga niža, a visina svake pojedinačne stube varira. Upravo ta nesavršenost daje im poseban karakter i čini ih prepoznatljivima među brojnim zagrebačkim stubištima.

Kozarčeve stube nisu samo funkcionalno povezale dvije ulice; njihova arhitektura priča priču o urbanom razvoju Zagreba i pažnji posvećenoj uklapanju gradskih prometnica u brdoviti teren. Dok hodate stubama, može se osjetiti ritam prošlih vremena i shvatiti koliko su ovakvi detalji oblikovali svakodnevni život Zagrepčana.

Danas Kozarčeve stube predstavljaju zanimljivu točku za šetnju i otkrivanje grada, posebno za one koji vole primijetiti sitne arhitektonske posebnosti. Njihova pomalo nesvakidašnja linija podsjeća da u Zagrebu čak i obične stube mogu biti čarobna i neobična mjesta, skrivena od očiju svakodnevnih prolaznika.