U Svetoj Klari trenutno se gradi na gotovo svakom uglu, s očekivanjem da će ove godine biti izgrađeno oko 600 novih stanova. Međutim, infrastruktura ne prati ovaj građevinski bum. Do modernih zgrada vode uske ceste pune rupa i zakrpa, bez nogostupa i semafora, te s malim brojem pješačkih prijelaza.
U kvart se može doći samo preko četiri pružna prijelaza, prometne gužve su velike, a javni prijevoz je ograničen na jednu ZET-ovu liniju. Stanovi se mahom rasprodaju još tijekom gradnje, dok se godišnje useljava oko 1000 novih stanovnika, ali infrastruktura zaostaje za ovim rastom.
Istovremeno, investitori reklamiraju ovaj kvart kao jedan od mirnih dijelova grada. Očito to i funkcionira jer se stanovi prodaju prije nego se izgrade, a cijena kvadrata je niža nego drugdje od 2000 – 3000 eura po kvadratu. No, tu dolazimo do problema, zgrade niču kao gljive poslije kiše, ali sve što treba slijediti ne dolazi. Nogostupi, prijelazi, zelene površine, vrtići, škole, ambulante, pa i javni prijevoz je nešto što stanovnicima, kako starima, tako i novima nedostaje.
Profit je „zagušio“ naselje
Što se događa u ovom zagrebačkom kvartu i na što se sve žale stanovnici, kako novi tako i stari pitali smo predsjednika i potpredsjednika Mjesnog odbora.
„Siguran sam kako nitko nije protiv razvoja Svete Klare, ali je problem što ulaganja grada u infrastrukturu su gotovo nikakva i ne prate izgradnju, a upravo ta izgradnja je veliki priljev novaca u gradski proračun kroz plaćanje komunalnih doprinosa za građevinske dozvole i upravo zbog činjenice da još uvijek u Svetoj Klari ulice nemaju osnovnu infrastrukturu poput kanalizacije, vodovoda, plina, asfalta i naposljetku nogostupa, osjećamo se kao građani drugog reda“, kaže predsjednik Mjesnog odbora Sveta Klara Vedran Ivanković.
Sveta Klara je u vrlo kratkom roku od prigradskog sela postalo poluurbana naselje, zahvaljujući privatnoj inicijativi građevinskih poduzetnika koji vođeni samo profitom su “zagušili” cijelo naselje svojim zgradama, koje niču na svakoj slobodnoj privatnoj parceli, kaže potpredsjednik Mjesnog odbora Ivan Iličić. „Moj stav po tome pitanju je negativan, jer se radi sve stihijski, neplanski, guši postojeću komunalnu infrastrukturu, koja nije predviđena za toliki broj stanovnika, a da ne govorim o prometu koji je već sad preopterećen. Nadležni Gradski uredi za tu problematiku ne pokazuju volju za rješavanje silnih problema, kao da ih se to uopće ne tiče“, kaže Iličić.
Ima ih oko 68 tisuća, a život u gradu im postaje nemoguć: ‘Zna se tko je krivac, čista pohlepa’
Prijedlozi Mjesnog odbora ne padaju na plodno tlo
Stanovnici u ovom naselju tvrde da vlada urbanistički kaos te da se zgrade grade bez plana i ideje. Građani su u pravu kada kažu da vlada urbanistički kaos, jer je stanje na terenu upravo takvo, kaže Iličić. „Građevinske dozvole se prelako i prečesto izdaju, bez jasnih kriterija, planiranje u prostoru na nivou Grada ne postoji, nego je to sve stihijski, pogoduje se privatnim investitorima maksimalno, a Grad Zagreb ne prati i ne gradi nužno potrebne društvene sadržaje, pa mi peticijama moramo ih na to posjetiti i upozoriti, ali bez rezultata, za sada. Pa mi u Vijeću Mjesnog odbora znamo čekati godinama da saniraju obični šaht, da oboje postojeće pješačke prijelaze, a toliko nam daju novaca da godišnje ne možemo ni jednu ulicu pošteno asfaltirati, nego to radimo u dva dijela, tako da su očekivanja i potrebe građana goleme, a naše financijske i zakonske mogućnosti minimalne“, poručuje Iličić.
Glavni problem na koji se stanovnici žale je upravo promet jer u Svetu Klaru da bi došli morate proći preko pružnog prijelaza što znatno usporava promet i dovodi do zagušenja, pojašnjava Ivanković.
„Mi kao Mjesni odbor više puta smo predlagali denivelaciju jednog od pružnih prijelaza, ali aktualna gradska vlast nema nikakvih planova po tom pitanju. Jedina nada je za sada denivelacija pružnog prijelaza na dr. Luje Naletiliću prema Remetincu u sklopu projekta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te HŽ Infrastrukture, ali to nije dovoljno jer imamo još tri pružna prijelaza koja ne samo da usporavaju promet nego predstavljaju ugrozu za se sudionike u prometu osobito pješake“, kaže predsjednik Mjesnog odbora. Uz promet se veže i nedostatak nogostupa jer u Svetoj Klari nećete pronaći niti jednu ulicu s nogostupom cijelom dužinom što predstavlja ozbiljnu ugrozu za pješake. Također, dodaje Ivanković, građani su ogorčeni na nedostatak javnih sadržaju u naselju.
U kvartu nema doma zdravlja, pošte, tržnice
„Građani se najviše žale na prometne probleme, jer smo omeđeni sa svih strana prugama, bez pothodnika, velike su gužve naročito u jutarnjim satima, nedostaje puno javnih sadržaja (dom zdravlja, pošta, tržnica, kulturni sadržaji, igrališta, zelene površine, šetnice i dr.). Građani se s pravom žale i osjećaju izigrani, prevareni i frustrirani, jer im Grad Zagreb malo toga daje i gradi, kao da nas sve kažnjava, zanemaruje i ignorira, jer sve sto opravdano tražimo, sve naše zahtjeve i odluke drže negdje duboko u ladicama, jer usprkos najvišem broju glasova koje su osvojili (Možemo) nisu na vlasti u Svetoj Klari, jer smo se mi gotovo svi “udružili” i formirali vlast. A lokalni problemi su uglavnom komunalni problemi i tu nema visoke politike, pa nas čudi ta njihova -osvetnička politika-“, kaže Iličić.
Nedostatak zelenih površina, parkova i igrališta u novim stambenim kompleksima u Svetoj Klari je nešto na što se žale novi stanari. Zašto se nije inzistiralo da se prilikom gradnje zgrade osigura i zelena površina?
„Rekao bih da je problem u tome što gradska vlast ne pristupa strateški u razvoju “novih” kvartova poput Svete Klare, jer mi kao mjesni odbor smo predlagali da određene površine u vlasništvu Grada kroz izmjene GUP-a Grada Zagreba budu predviđene za D (društvenu) namjenu kako bi se osigurale površine za razvoj javnih sadržaja koji nam kronično nedostaju, a naselje smo s preko 15 000 stanovnika. U Svetoj Klari ne postoji ambulanta primarne zdravstvene zaštite (doktor opće prakse, pedijatar, ginekolog), pošta, neki oblik javne tržnice, a sve više i javnih parkirnih mjesta“, kaže Ivanković.
Iz Grada Zagreba najavili gradnju 15 novih vrtića: Objavili koji kvartovi će ih dobiti
Puno problema, ali nema rješenja
„Građevinski investitori vođeni logikom što većeg profita, maksimalno koriste prostor za sto više kvadrata, gdje uopće ne vode računa o zelenilu, parkovima, dječjim igralištima, čak nisu u stanju ni dva drva posaditi budućim stanarima, koji poslije nezadovoljni to sve traže od nas iz Mjesnog odbora da im to osiguramo, što je uglavnom nemoguće zbog vrlo ograničenih financijskih sredstava s kojima raspolažemo“, smatra Iličić.
Ivanković kaže kako su predlagali i da se pokrenu izrade UPU koji su u planu više od 20 godina, ali do danas nisu doneseni, a najviše od svega nas smeta što gradska vlast kao da ne želi čuti za njihove zahtjeve jer povratnog odgovora nema.
„Zanimljiva činjenica je i da prometni elaborat za poboljšanje prometa i sigurnost u prometu Svete Klare je pokrenut i plaćen prije više od dvije godine i do danas nije ugledao svijetlo dana, a zanimljivo je da je taj projekt radila tvrtka iz Dubrovnika“, kaže Ivanković.
Gradi se vrtić, ali nedostaje još jedna škola
Postoje li planovi za izgradnju novih škola i vrtića u Svetoj Klari kako bi se zadovoljile potrebe rastuće populacije?
„Što se tiče izgradnje novih škola i vrtića, u Svetoj Klari kao što vam je vjerojatno poznato u tijeku izgradnja Dječjeg vrtića Sveta Klara čiji projekt je pokrenut još 2016. godine, a prije tri godine imao svu dokumentacije i sada se gradi potpomognut programom NPOO-a Vlade Republike Hrvatske. Trenutno u Svetoj Klari imamo osnovnu školu s gotovo 800 učenika i u suradnji s njima zalažemo se za proširenje škole, jer trenutni kapaciteti nisu dostatni“, kaže predsjednik Mjesnog odbora.
Iličić kaže kako postoje planovi za izgradnju drugog vrtića, ali za novu školu ne postoje planovi, već je bilo predviđeno njeno proširenje. „U starom, još važećem GUP-u bila je predviđena lokacija za izgradnju nove škole u Lukoranskoj ulici, sada je to izbačeno. Nama će definitivno trebati nova škola, jer se naselje prebrzo širi i raste, ali odgovorni u Gradu Zagrebu, na žalost, to tako ne vide, kao i mnogo drugih stvari, onako kako ih vidimo mi“, zaključuje potpredsjednik Mjesnog odbora.
