Na današnji dan, 28. srpnja 1867. godine, svečano je otvorena Jugoslavenska, današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Temelje HAZU-a položio je đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer, 10. prosinca 1860., kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog od 50 tisuća forinti uz pismo u kojemu je izrazio želju za osnutkom.
Godinu dana nakon toga, 29. travnja 1861. na sjednici Hrvatskog sabora, biskup Strossmayer je pokrenuo pitanje osnutka i naišao na pozitivan ishod te je istoga dana izabran odbor za izradu statuta Akademije.
Zbog političkih previranja i interesa Beča, car i kralj Franjo Josip je nakon pet godina, 4. ožujka 1866. odobrio prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (JAZU), da bi ta pravilaostala sve do početka Drugoga svjetskoga rata.
Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Akademija je djelovala pod nazivom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (krat. HAZU), a zatim ponovno u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj pod starim imenom JAZU.
Nakon uspostave samostalne i demokratske Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je 26. lipnja 1991. na prijedlog Akademije donio novi zakon o HAZU kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u Republici Hrvatskoj, čime je zakonski potvrđena činjenica njezina cjelokupnoga dotadašnjega djelovanja.
Iako je Hrvatski sabor već 1861. godine donio prvi zakonski akt o osnivanju Akademije u Zagrebu, vladar je tek svojim ručnim pismom od 4. ožujka 1866. potvrdio njezina pravila, koja mu je u zahtjevanom izmijenjenom obliku predložio Hrvatski sabor iste godine. Nakon potvrde pravila Sabor je izabrao prvih 16 Akademijinih članova. Biskup je Strossmayer izabran za pokrovitelja, a istaknuti hrvatski povjesničar dr. Franjo Rački za predsjednika Akademije.
Vrlo brzo Akademija se razvila u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim starijim europskim akademijama. Strossmayer je Akademiju nazvao južnoslavenskom u želji da pomogne znanstvenom i kulturnom uzdizanju i drugih južnoslavenskih naroda (uključivši i Bugare).
Izgradnja palače
Od svog osnutka, Akademija nije imala trajno sjedište već je bila smještena u zgradi današnjeg Prirodoslovnog muzeja, a potom u Narodnom domu u Opatičkoj ulici.
Ipak, 1868. nakon što se ustrojila knjižnica i arhiv, ali i zahvaljujući brojnim donacijama umjetnina, biskup Strossmayer razvio je ideju o gradnji primjerenog sjedišta Akademije i Galerije slika.
Darovao je akademiji 40 tisuća forinti za izgradnju Akademijine palače. Gradski odbor za lokaciju Akademije 1876. godine donosi odluku da se ista gradi na južnoj strani Zrinskog trga, što je i inače bilo jedno od ponuđenih rješenja. S ovom odlukom bio je suglasan i sam biskup Strossmayer.
Glasoviti bečki arhitekt Friedrich von Schmidt napravio je projekt Akademijine palače kojeg je preradio uz pomoć Hermana Bolléa, njegova učenika i asistenta. Prema tom projektu zgrada je zamišljena u neorenesansnom stilu i znatno većeg volumena zbog planiranog smještaja zbirke Arheološkog muzeja. Iste je godine i započeto gradnjom, a palača je dovršena 1880.
Iste godine Zagreb je pogodio veliki potres koji je znatno oštetio zgradu. Na četvrtu godišnjicu velikog potresa 9. studenog 1884. palača je svečano predana Upravi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a Strossmayerova galerija otvorena za javnost.
Današnji izgled Akademijine palače rezultat je kasnijih preinaka kako na ulaznoj fronti tako i u samoj unutrašnjosti zgrade. Palača je iznutra doživjela nekoliko preinaka, a u cijelosti je obnovljena 2000. godine, kada su izmijenjeni dotrajali kameni profili i dekorativni elementi na svim fasadama zgrade, prema podacima o povijesti akademije.
U potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb stradalo je i devet zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojima predstoji višegodišnja obnova tijekom koje će se ukloniti štete od potresa, uz njihovo istodobno unapređenje i osuvremenjivanje.
Rad HAZU
Glavne zadaće Akademije utvrđene su u članku 3. Zakona o HAZU, i to kako slijedi:
- Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu;
- objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva;
- daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.
Članovi Akademije su počasni, redoviti i dopisni te članovi suradnici. U počecima ih je bilo 16, dok trenutno Akademija broji 123 redovita člana.
