U inozemstvu, pa nastavno i u Hrvatskoj, nekretnina više nije mjesto za život ili privremeni odmor. Građani vole ulagati novac u sigurni kapital a zna se da je u Hrvatskoj upravo nekretnina “kraljica” štednje odnosno čuvanja akumuliranih sredstava kroz godine. Uostalom, nije za čuditi da je tako, prinosi na godišnjoj razini su često unosniji od primjerice “trezoraca” ili pak narodnih obveznica, gdje kapital ulažete u samu državu.
Prema podacima agencije za nekretnine Opereta prosječna cijena kvadrata skočila je za gotovo 450 eura u odnosu na prvi šest mjeseci lani, što bi značilo da na stambenoj jedinici od pedeset kvadrata kupljenoj lani, primijenite li rast, možete zaraditi oko 20 tisuća eura. Takvi trendovi sa sobom nose i niz odluka pojedinaca koje se potom manifestiraju statistički unutar društva.
Tako je primjerice tek 19% kupaca nekretnine istu ‘dohvatilo’ kako bi u nju uselili. Nešto više njih, čak 22% ušlo je u investiciju jer stan tretiraju kao ulog i ne namjeravaju ju osobno koristiti. Zašto je to tako i što to znači za tržište u narednom razdoblju zna ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
Nekretnine su tek jedan od načina ulaganja
“To je rezultat svekolike situacije u Hrvatskoj. Kad nemate razvijenu ekonomiju i tehnologiju, kada nedostaje proizvodnja, oni koji imaju sredstva prvenstveno žele zadržati vrijednost stečenog. Poučeni krizom iz 2008. godine, kada je došlo do velikog pada cijelog sustava, nekretnine su se vratile na ‘staro’, a novac nije.
Posljednjih nekoliko godina bilježimo rast cijene nekretnina, za očekivati je da će ulagači dio stečenog ‘poslati’ prema dionicama, trezorcima, obveznicama i slično, a dio upravo prema nekretnina zbog atraktivnog prinosa”, kaže Jurčić.
“Primjer, ako ste danas 200 tisuća eura uložili u nekretninu, do kraja godine možete očekivati da će rasti do primjerice 210 ili malo više. To je vrijedan prinos i prilično siguran prinos. On je taj koji diktira ulaganja, dok je isplativo, ljudi će ulagati”, dodao je. Porazgovarali smo i o spekulativnim ulaganjima.
Zlato, Labubu i Pokemon kartice
Naime, iako je prinos od nekretnina očekivan i stalan, na nekim drugim investicijskim poljima mogućnosti zarade su kudikamo veće, ali raste i rizik. “To vam je primjerice danas iznimno popularni Bitcoin, ili zlato. Problem je što kripto valuta nema stabilnost, danas vrijedi 101 tisuću dolara a za mjesec dana može izgubiti ili pak dobiti preko 10% vrijednosti”, zaključuje Jurčić.
Valja naglasiti kako su špekulativna ulaganja itekako popularna. Profesor Jurčić se osvrnuo na popularno zlato i kripto valute, ali priča tu ne staje. Dapače. Prodaja limitiranih i kolekcionarskih predmeta postaje sve veći ‘biznis’, umjesto uobičajenih nekretnina mnogi ulažu u nostalgiju.
Pokemon kartice, Labubu igračke i ostale sitnice na sekundarnom tržištu mogu dosegnuti astronomske iznose. Nevjerojatno je vidjeti kako primjerice jedna Pokemon kartica vrijedi i do milijun eura, a ne zaostaju ni neki druge igre i igračke. Sve je to pokazatelj društvenih strujanja, mnogi u investiciju ulaze s ciljem da kupe jeftino i potom brzo preprodaju za skuplje. U tom procesu će nastradati isključivo i jedino krajnji kupac.
Prizor iz velikog lanca iznenadio i najizdržljivije: ‘Ovo vodi u zdravstvene probleme’
