U Poljskoj se sprema detaljan vodič s popisom preporuka za preživljavanje u kriznim situacijama koji će stići na adresu svake poljske obitelji, a tiskat će se i na jezicima manjina koje žive u toj zemlji na granici s ratom pogođenom Ukrajinom.
Podsjećamo, neće se odnositi isključivo na ratne situacije, nego će sadržavati i informacije o stanjima elementarnih nepogoda. Je li Zagreb i u kojoj mjeri spreman za krizno ili ratno stanje komentirao je Pavle Kalinić, bivši šef Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
“Zagreb nema nijedno uređeno sklonište. Skloništa u Zagrebu, ne, Hrvatskoj, nemaju filtere, nemaju hranu, nemaju pričuvnu vodu, nemaju mjesta gdje će ljudi moći leći, spavati itd.”, otkrio je. Govoreći o potencijalnoj kriznoj ili ratnoj situaciji, prognoza je pesimistična. “Hrvatska je nepripremljena da se nešto dogodi”, smatra. Dodao je kako skloništa nisu ni spomenuta u Zakonu o civilnoj zaštiti.
‘Letak nema smisla’
Što se tiče letka s uputama za Zagrepčane, Kalinić govori kako je njegovo tiskanje u ovim okolnostima nelogično. “Prvo treba urediti skloništa, jer taj letak nema smisla ukoliko se stanovništvo nema gdje skloniti”, kazao je.
“Skloništa se već godinama ne grade, umjesto njih se grade podzemne garaže. Međutim, i te podzemne garaže se mogu pretvoriti u mjesto za sklanjanje stanovništva. Po tom pitanju nije napravljeno ništa”, tvrdi Kalinić.
Otkrio je u kojem su djelu Zagreba u ratnoj situaciji građani najmanje ugroženi. “Nijedan kvart u situacijama kad je rat nije siguran, ali u Novom Zagrebu su se, u sklopu tadašnjih zakona, gradila skloništa. Zgrade su imale skloništa. Međutim, ta skloništa nisu održavana, skloništa su devastirana, opljačkana”, pojasnio je.
Pripreme za najgore: Obiteljima na adresu stiže vodič za ratna stanja i krize
Jedan uređeni bunker
“Većini tih skloništa su vlasnici i suvlasnici stanari koji su kupovali stanove, no to su ljudi pretvorili u mjesta gdje drže neki materijal, nešto što im ne treba ili nešto što im rijetko treba. U svakom slučaju, to je jako loše složena priča”, smatra.
“Jednostavno, mi smo za ratnu situaciju, što se tiče sklanjanja stanovništva u potpunosti nepripremljeni. Kad je bila korona, onda se ustanovilo da Hrvatska nema za 28 dana hrane. Svaka normalna država treba imati hrane za četiri do pet godina, za cjelokupno svoje stanovništvo, a mi to nemamo”, upozorio je.
“Jedini uređeni bunker bio je bunker u uredu upravljanja hitnim situacijama. Na što on sliči, to ne bih znao”, zaključio je Kalinić.
Upute za stanovništvo
Civilna zaštita Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj objavila je niz uputa za građane, pa se ovdje mogu naći upute za postupanje u opasnostima, nesrećama i katastrofama, obiteljski plan, popis kompleta za preživljavanje i slično.
Ako se u Zagrebu proglasi velika nesreća ili katastrofa rukovođenje Stožerom civilne zaštite Grada Zagreba preuzima gradonačelnik Grada Zagreba. U tom slučaju postoji Plan djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba, osnovni dokument za reagiranje i postupanje gradonačelnika s ciljem ublažavanja štetnih posljedica događaja, spašavanja ljudi, imovine i okoliša te sanacije terena.
Plan obuhvaća mjere civilne zaštite iz Državnog plana, postupanje u nesrećama s opasnim tvarima, te prirodnim katastrofama poput potresa, poplava, pandemija, ekstremnih temperatura, klizišta i tehničko-tehnoloških nesreća.
Stanovnici jednog dijela Zagreba u strahu zbog problema s Hitnom: ‘Kojom logikom putovati’
