U četvrtak je i službeno otvoren Muzej zaboravljenih priča u Zagrebu. Riječ je o jedinstvenom prostoru koji nam ponovno otkriva mistične priče koje su pričali naši stari, a pune su vila, zloduha, uroka i raznih drugih praznovjerja, ali su isto tako zanimljive i važno obilježje kulture naših starih.
Osnivač ovog muzeja je ilustrator i grafički dizajner Zdenko Bašić, koji nam je otkrio da je oduvijek zaljubljenik u narodnu predaju, pogotovo kad su u pitanju upravo ovakve “zaboravljene priče”.
Muzej se sastoji od šest soba, od kojih svaka priča o poglavlju iz starohrvatske mitologije, ali isto tako i iz urbanih legendi koje su stoljećima kružile našim predjelima. Razgovarali smo s osnivačem ovog jedinstvenog muzeja i on nam je ispričao legende koje se u Zagrebu pričaju s koljena na koljeno. Kroz idućih nekoliko tjedana svaki tjedan donosimo jednu takvu zagrebačku “zaboravljenu priču”.
Svečano otvorenje
Muzej zaboravljenih priča na Ilici 36 u četvrtak je i službeno otvorio svoja vrata na svečanom otvorenju. Na otvorenju su se pričale priče iz Bašićevih knjiga Sjeverozapadni vjetar i Mjesečeve sjene, a ceremoniju je popratila pjesma Ansambla Jane.
Bašić je posebnu čast odao i svim suradnicima i volonterima koji su mu pomgoli da ostvari svoj san, a svoj projekt je usporedio i s “vještičjim poslovima”. Na otvorenju je govorila i Margareta Biškupić Čurla, ravnateljica Muzeja Turopolja u Velikoj Gorici, koja je u partnerstvu s Bašićem pokrenula i festival starohrvatske usmene predaje pod nazivom Perunfest.
Perunfest se ove godine održava od 28. do 29. rujna u Donjoj Lomnici. Ove godine je posebno značajan jer se obilježava 150 godina od rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, najpoznatije hrvatske bajkovite spisateljice. Središnja tema ovog festivala bit će Stribor, slavenski čuvar šume.
Legenda o zagrebačkom zmaju
Bašić nam je osobno ispričao nekoliko legendi koje od davnina kružile Zagrebom, a među njima je bila i legenda o zagrebačkom zmaju. “Naime stari Zagrepčani su vjerovali da je ispod mjesta gdje se danas nalazi Katedrala bio ulaz u zmajevu špilju i da se svaki put kad se tlo zatrese zmaj zapravo budi iz sna. Spavao je tamo i sanjao propast grada“, ispričao nam je Bašić staro objašnjenje za česte snažne potrese u Zagrebu.
Dodao je da se zmajeva špilja protezala duboko ispod grada te da je njen glavni dio bio ispod parka Ribnjak. Osim ulaza kod katedrale, zmaj je navodno imao izlaze iz tunela i kod mjesta gdje je danas Crkva svetog Dizma te da su se tuneli pružali sve do Markuševca i Remeta.
“Prema legendi Zagrepčani su zatrpali izlaze i tako zarobili zmaja u špilju, a iznad njega su izgradili Zagrebačku katedralu kako bi zauvijek zapečatila zmajev izlaz. I dalje je bijesan pa potresi ne prestaju”, ispričao nam je starinsko vjerovanje Bašić, no onda pojasnio kako se prema starim pričama vjerske građevine često grade na mjestima koja su ranije prema vjerovanjima bila prokleta ili na kojima su živjela čudovišta.
Tornjevi stradali u potresu
“Ima u tome nešto da su sakralne zgrade poništavale uroke i čuvale od zla”, pojasnio je. Zagrebačka katedrala izgrađena je sredinom 13. stoljeća, no na njenom mjestu je od 1093. godine postojala starija crkva. Malo Zagrepčana zna da joj je puno ime Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava.
Stari Zagrepčani o neobičnim stvorenjima: ‘Baka mi je pričala da su živjele na obalama Save’
Do potresa i rušenja tornjeva bila je visoka 105 metara, ali sada je visoka 92 metra. Katedrala je bila još više prije potresa 1880. godine u kojem je također srušen dio zvonika. Zanimljivo je da su tornjevi stradali upravo u potresu, što se može dovesti u vezu s ovom zanimljivom lokalnom legendom.
