Uoči blagdana Svi Sveti i Dušni dan, na koje se katolici prisjećaju svetaca i svojih najmilijih koji više nisu s njima, brojni Zagrepčani već su krenuli na gradska groblja urediti i pripremiti vječna počivališta predaka. No, jedan je stanovnik glavnog grada na Mirogoj stigao s drugim povodom, na ispraćaj.
Kako je kratko pojasnio na početku, netko je od suprugine obitelji preminuo, te se sprovod održavao upravo na Mirogoju. “Ali kako se zgrada mrtvačnice obnavlja od potresa ne koristi se, već je davanje i primanje sućuti bilo u jednoj od hala na krematoriju. Nakon toga, svi skupa pješke na groblje”, objasnio je.
“Postoji onaj autić, ali u njega stane onako šest ljudi, to smo prepustili starijima. Žena i ja smo ruku pod ruku za lijesom i autićem išli pješke. Vidio sam dijelove groblja po prvi put. A to je i dobar komad za prehodati”, dodao je.
‘Nisam znao da je on tu pokopan’
“Nisam imao pojma, vidio sam i grob Tomislava Ivčića. Nisam znao da je on tu pokopan, zašto nije u Zadru”, istaknuo je. Vječno počivalište ovog Zadranina koji je život tragično izgubio u prometnoj nesreći 1993. je na Mirogoju, a na njegovu spomeniku uz prikaz pjevača s gitarom pišu i njegove riječi “I onda kad ne bude nas bilo, pivat će se pisme naše”.
“Tek za vikend je blagdan, a već u ponedjeljak je takva gužva bila na groblju, jako puno ljudi. Gužva i na cesti, na Mirogojskoj do i od Zvijezde, pa auto na autu”, zaključio je. Podsjećamo, Mirogoj je prošlog tjedna obišla i naša reporterka. Razgovarala je s nekoliko prodavača, a oni nisu krili da je potražnja iznimno loša.
Ljudi sve češće kupuju cvijeće i svijeće u velikim trgovačkim lancima, gdje je sve jeftinije, dok maleni prodavači teško mogu konkurirati. Mnogi posjetitelji kažu da jednostavno nemaju dovoljno novaca, pa se oslanjaju na praktičnije i jeftinije opcije.

(Foto: Dragan Matic / CROPIX)
‘Da možemo otići bez straha’
Kako bi izbjegla gužve, jedna je stanovnica glavnog grada svoj petak predvečer odlučila iskoristiti da obiđe grob bake i djeda na Mirogoju. U redakciju nam se javila s ispovijesti. “Taman je bilo oko pol 7-7, još sam se požurila jer sam pročitala da se groblje zapire u 8. Uđem nutra, kmica. Mrkli mrak. Još kak je pol toga ograđeno i zatvoreno, puno je teže za snaći se. Moji nisu pokopani odmah uz prolaz, treba se provući. Čim sam ušla, znala sam da sam se zeznula”, priznala je ona.
“Uglavom, bi mogli vi pitati malo u Gradskim grobljima, jel ima nekakva mogućnost, barem sad kak bu zima i stalno mrak, da se nekakva sitna rasvjeta uvede, jer ne stignemo svi po danu na groblje, ljudi delaju, pa da možemo otići i ostaviti bar cvetek i lampaš, obići svoje najmilije, bez straha da se ozlijedimo”, zaključila je ona. Upit o tome, poslali smo Zagrebačkom holdingu, te ćemo njihov odgovor objaviti kad ga zaprimimo.















