Skriveni biser Sljemena burne prošlosti: ‘Dečki iz Gračana bi pucali da uplaše tajne službe’

Sljemenska kapelica, poznata i kao Kapelica Majke Božje Sljemenske – Kraljice Hrvata, smještena je na vrhu Medvednice, nedaleko od televizijskog tornja. Ova prepoznatljiva crkva jedno je od omiljenih okupljališta planinara, izletnika i vjernika, a simbolizira duhovnu povezanost s prirodom i tradicijom.

„Koliko nam je poznato, prema dokumentima iz arhiva grada Zagreba prva ideja za gradnjom kapelice pojavila se 1907. godine među planinarima. Nedugo zatim 1912. godine nekoliko je uglednih Zagrepčana uložilo je novac u banku za tu svrhu. Slijedio je Prvi svjetski rat i poslijeratna obnova. Članovi Marijine kongregacije građana i radnika iz Bazilike Srca Isusova na izletu 28. svibnja 1928. na izletu odlučili su na mjestu gdje je bila trošna slika Majke Božje sagraditi Kapelicu. Nakon te odluke stvar brzo napreduje. Grad daruje zemlju 1932. te dana 11. rujna 1932. je blagoslov zemlje i projekta koji je izvršio biskup dr. Dominik Premuš“, priča nam župnik Župe Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata pater Tomislav Špiranec.

Prva misa služena je izvan kapelice jer su tada u kapelici bila samo četiri zida i krov, a misa polnoćka u kapelici održana je 1932. godine. Kapelicu je 16. srpnja 1933. svečano blagoslovio nadbiskup dr. Ante Bauer, a trideset godina kasnije 1963., kapelica postaje župna crkva.

Jedina župna crkva u Hrvatskoj koja nosi titular Kraljici Hrvata

„Za organizaciju i izgradnju Kapelice zaslužno je puno ljudi, ali ako moramo jednog istaknuti to je p. Josip Müller, DI. P. Müller bio je odgovoran za Marijine kongregacije u to vrijeme. On je povezao i u jedno usmjerio sve grupe okupljene oko Kapelice, nadgledao radove, priskakao u pomoć kada je zapelo, zastupao Kapelicu pred crkvenim i civilnim vlastima. Isusovci su uključeni od početka u planiranje, izgradnju i do danas u brigu za Kapelicu i hodočasnike“, kaže pater Špiranec.

Kapelica je posvećena Majci Božjoj Sljemenskoj, Kraljici Hrvata i koliko je poznato, kaže nam naš sugovornik, to je jedina župna crkva u Hrvatskoj koja nosi titular Kraljici Hrvata. Nakon gradnje Kapelice još nekoliko crkava izvan Hrvatske dobilo je isti naslov npr. župa hrvatske misije u Torontu ili hrvatske misije na drugom kraju svijeta na Tasmaniji.

„S obzirom da je kapelica posvećena 16. srpnja na Gospu Karmelsku tada slavimo župno proštenje. Na taj dan u naše svetište hodočasti veliki broj vjernika. Ove godine ćemo po prvi puta imati još jedno proštenje. Naime, oltarna slika u kapelici predstavlja Gospu od puta koja se slavi 24. svibnja. Ona je zaštitnica Družbe Isusove, koja od samih početaka brine o svetištu i hodočasnicima. Ukratko: oltarna slika je Gospa od Puta, zaštitnica Družbe Isusove, ona postaje Gospa Sljemenska jer je na Sljemenu, slavimo na Gospu Karmelsku jer je tada bilo posvećenje te zbog veze s jubilejima 1000. godina hrvatskog kraljevstva i 1300. pokrštenja Hrvata što upućuje na povezanost s hrvatskim identitetom postaje Kraljica Hrvata. Znači četiri naslova iste Gospe“, pojašnjava pater Špiranec.

Zagrepčani progovorili o problemu koji prijeti Medvednici: ‘Još da unište Sljeme, bilo bi to katastrofa’

Na polnoćku su dolazili i pripadnici tajnih službi

„Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata izgrađena na nadmorskoj visini od 1001 metra, je remek – djelo arhitekta J. Denzlera. Kapelica je jedinstveni spomenik moderne hrvatske arhitekture i umjetnosti u živoj prirodi. Izvana je slična starohrvatskim crkvicama, a unutrašnjost je bogata motivima prve kršćanske umjetnosti na tlu Hrvatske. Zbog izrazitih kulturno-povijesnih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti kapelica je službeno zaštićena kao kulturno dobro. Kapelica je simbol ili sažetak raznolikosti hrvatskog naroda čiji identitet unatoč velikim različitostima povezuje Katolička crkva u jednostavno, ali duboko štovanje Blažene Djevice Marije“, pojašnjava pater Špiranec.

O kapelici, od ideje, preko gradnje pa do danas, postoje razne zanimljive priče, priča nam pater Špiranec. Nastanak ideje i gradnja Kapelice je donekle povijesno jasna, no događaji povezani s njezinom devedesetogodišnjom povijesti su interesantni.

„Ispričat ću nekoliko detalja o liturgijskom ruhu, naime nacrte je izradila kustosica etnografskog muzeja Terezija Paulić. Zlatnu misnicu s motivom zlatnog pletera sa splitske krstionice iz 9 st. iskićenog sa zlatnim listićima koji obavijaju križ i u središtu imaju zlatnu ružu dala je izraditi Milka Trnina operna pjevačica. Njezino ime je i uvezeno s unutarnje strane misnice. Crvena misnica izrađena je od svile s inicijalima misala iz 16. st iz knjižnice obitelji Vitezić s otoka Krka. U usjeklinama križa ima slova RDKH što znači Rajska Djevo Kraljice Hrvata ili npr. događanja oko polnoćke u doba komunizma. Pričao mi je Božo Banić iz Gračana da su redovito na polnoćku dolazili i pripadnici tajnih službi (prepoznali su ih po kožnim dugim kaputima) da slušaju i privedu župnika. Stoga bi dečki iz Gračana došli s oružjem pa bi pucali odmah poslije završnog blagoslova da ih uplaše. Po njegovim riječima to im je redovito uspijevalo i župnik nije morao u zatvor“, kaže pater.

Na planini možemo biti sami i razmišljati

„Na samom ulasku u kapelicu pogled prvo ide prema oltarnoj slici Gospe od puta, reljef koji je napravio majstor R. Hudoklin iz orahovine. Ispod slike je oltar čija je gornja ploča od trogirskog kamena, a prednja od bračkog kamena s uklesanim isusovačkim svecima ukrašeni zlatom. Oltarni reljef je izveden u starom kršćanskom stilu po uzoru na reljef sv. Stošije u Zadru i po fragmentima iz drevnoga Nina. Oltarni reljef je djelo akademskog kipara prof. Vanje Radauša. Na bočnim zidovima su fresko slike. Strop je kasetiran u hrastovini s povijesnim hrvatskim grbovima i svecima zaštitnicima. Misno ruho, posuđe i sva ostali ukras Kapelice je unikatan i posebno rađen samo za Kapelicu. Postoji još mnogo zanimljivih detalja poput posude za milodar, no preporučujemo posjet kapelici za dodatno istraživanje“, kaže pater Špiranec.

Kapelica je povezana s tradicijom hodočašća u ovom dijelu Hrvatske, a na vrhu brda iznad Zagreba su mjesta ispunjena vjerskom simbolikom i mnogim susretima s Bogom.

„U Svetom se pismu spominju preko 500 puta. Svi Savezi s Bogom u Starom Zavjetu učinjeni su na planinama. Kršćani su od početka gradili crkve na planinskim vrhovima, liticama i brežuljcima i tako ih smjestili bliže nebu. S vrha planine bolje se vidi dolina i sve što se dole nalazi. Tako je s našim životom: bolje ga vidimo kada smo sami, u miru i s odstojanja s visine. Naše okolnosti u kojima živimo koje nas plaše ili raduju dobivaju ispravno mjesto, dimenzije i veličinu jer ih vidimo odozgor. U planini možemo biti sami i mirno promisliti kamo idemo, što želimo, što nam je važno, što poboljšati u životu“, kaže naš sugovornik.

Zagrepčani se zaputili na Sljeme pa ih rastužio prizor na stazama: ‘Još uvijek se to događa’

Župa koja nema stalnih župljana, župljani su svi posjetitelji

Kapelica na vrhu Medvednice nastala je inicijativom građana planinara koji su nakon uspona zagrebačkom gorom poželjeli imati mjesto za susret s Gospodinom. Ljudi su naslutili da je kapelica za njih svetište, tj. mjesto za okupljanje hodočasnika. Do Kapelice vole doći stanovnici Gračana, Markuševca, Šestina, Kustošije, Gornjeg Vrapča, ali i Zagorja osobito stanovnici Bistre, Kraljevog vrha, Jakovlja i Stubice, priča nam pater Špiranec. Ovih dana hodočasnici dolaze iz Samobora, Dugog Sela, Velike Gorice, gradskih četvrti kao Jarun, Dubrava, a sve više je i hrvatskih povratnika iz Argentine, Amerike, europskih država, te stranaca iz svih dijelova svijeta.

„Kraljica Hrvata godine 1963. postala je jedinstvena župa u Hrvatskoj – turistička župa koja nema stalnih župljana već su župljani svi posjetitelji – hodočasnici. U Sljemenskoj kapelici je tradicionalno jedna od najposjećenijih svetih misa polnoćka kada mnogi hodočasnici dolaze čak i pješice, bez obzira na vremenske uvjete koji su često u to doba godine veoma hladni i teški. Najveći broj vjernika hodočasnika, posebno iz podsljemenskih župa, sljemensko svetište posjećuje za proštenje na Gospu Karmelsku.

Poseban godišnji događaj za župu je Zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba, kada na stotine vjernika od Zagrebačke katedrale pješače prema Mariji Bistrici preko Sljemena. U Sljemenskoj kapelici slave svetu misu, nakon koje se okrijepe kod župne kuće i nastavljaju svoje hodočašće do Marije Bistrice. Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata je u potpunosti hodočasničko mjesto koje danas privlači čak i hodočasnike iz inozemstva“, kaže pater Špiranec.

Godine urušavanja

Kapelica je pretrpjela kroz desetljeća devastacije, urušavanja. Kako kaže naš sugovornik kapelica je bila vidno oštećena u vrijeme komunizma jer nije bilo moguće održavanje pa se je zbog teških vremenskih uvjeta toranj crkve gotovo urušio.

Unutrašnjost Kapelice osobito freske i stropne grbove je “pojela” vlaga. Kako nam kaže pater Špiranec prethodni župnici p. Rožmarić i p. Korade obnovili su zvonik, strop i freske.

Od zadnjeg potresa u Zagrebu nije bilo vidljivih vanjskih znakova oštećenja ali u unutrašnjosti primjećujemo razdvajanja dijelova kamenog svoda i mozaika. Uskoro kreću temeljita istraživanja pa će se više znati je li potres imao utjecaja na konstrukciju Kapelice i kuće. Posebno zanimljivo je da je u srpnju 2023. godine jaka oluja na Sljemenu srušila veliki broj drveća, no mnogo stabala koje je zanimljivo je da palo okolo kapelice, no niti jedno na samu kapelicu.

Marinu je slomilo kad su liječnici potvrdili strašnu dijagnozu njene kćerkice: ‘Sve se urušilo kao kula od karata’

Vodič Sljemenske kapelice i medaljice

Nedavno je predstavljen Vodič Sljemenske kapelice i medaljice, a riječ je o vodiču koji opisuje vanjštinu i unutrašnjost kapelice te njena misna ruha, sve kako je bilo u samim počecima. Čitajući sadržaj Vodič otkriva bogatu Hrvatsku povijest utkanu u kapelicu posvećenu Kraljici Hrvata, sagrađenoj kao spomenik 1000. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva i 1300. obljetnici pokrštavanja Hrvata, pojašnjava nam pater Špiranec.

„Vodič opisuje i fresko slike koje se nalaze na bočnim zidovima kapelice: “Isus u Hrvatskoj povijesti” na kojoj su razne povijesne ličnosti kao što je kralj Tomislav ali i značajnije osobe iz doba gradnje kapelice i “Predaja kapelice Majci Božjoj” na kojoj je narod iz cijele Hrvatske u svojim tadašnjim nošnjama, pokazujući kulturnu baštinu tadašnje Hrvatske povijesti. Strop kapelice je posebno dojmljiv, izrađen u slavonskoj hrastovini prikazuje Majku Božju i Isusa, okružene zaštitnicima Hrvatskoga Kraljevstva, a oko njih su grbovi hrvatskih gradova i pokrajina.

Medaljica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata je nastala po uzoru na originalnu medaljicu iz 1933. godine. Autorski je rad hrvatskog akademskog kipara i medaljera g. Damira Mataušića prema motivu kapelice. S jedne strane prikazuje Gospu od puta na oltarnoj slici kapelice, a s druge strane je vanjski obris kapelice“, kaže naš sugovornik.

Sljemena kapelica služi kao mjesto mira za molitvu

Dakle, ako niste do sada uputite se na Sljeme do ove prekrasne crkve koja se nalazi u prirodi. Kako kaže pater Špiranec poseban doživljaj je hodočastiti pješice, sa zagrebačke ili zagorske strane Medvednice. Sa zagrebačke strane se može također žičarom i gradskim prijevozom, a moguće je i automobilom, a za one hrabre i biciklom. Početna stanica žičare je na 267metara nadmorske visine, a kapelica je na 1001 metara, a od kapelice do najviše točke Sljemena može se doći šetnjom od 20-ak minuta.

„Za planinare i posjetitelje Sljemena kapelica služi kao mjesto mira za molitvu, sabiranja i promišljanje o pitanju kamo idem u svome životu? Njihova sadašnja šetnja u konačnici vodi u nebo, zato je dobro razmisliti kako do tamo doći“, kaže pater Špiranec.

Za one koji se upute na Sljeme vikendom mogu pohoditi svete mise u kapelici su svake subote u 12:30, svake nedjelje u 10, 12 i 15 sati, a blagdanima u 12 sati, a nedjeljom za vrijeme svake mise je mogućnost ispovijedi. Nedjeljom također ima i krunicu u 11 sati te klanjanje u 11:30. Dodatno, kaže naš sugovornik, u ovoj godini pokreću aktivnosti prvog petka i prve subote u mjesecu. Svaki prvi petak će biti klanjanje pred Presvetim, a svaku prvu subotu pjevani časoslov. Detaljnije informacije o aktivnostima na župi mogu se pronaći na župnoj web stranici i stranicama društvenih mreža.