Svakom Zagrepčaninu, koji zna ponešto o povijesti svoga grada, poznato je da se u predmoderno doba grad razvijao na obroncima Medvednice te da je tek u industrijskome razdoblju “zagazio” dublje na jug, prema Savi.
No, možda je manje poznato da je rijeka Sava sve do uređenja svog toka bila poput mnogih drugih europskih nizinskih rijeka – izuzetno razvedena.
“Iz ptičje perspektive savska nizina kod Zagreba izgledala je potpuno drukčije nego danas. Rijeka je u više glavnih tokova vijugala između brojnih rukavaca, jezera i polja na riječnim otocima koje su stanovnici nazivali sigetima. Kilometrima južno i sjeverno vijugale su mrtvaje, kuti i savišća. Neka imena susrećemo već u kasnom srednjem vijeku, a mnoga su se očuvala sve do danas. Imena gradskih četvrti Sigečica i Siget dijele istu motivaciju (mađarski sziget), a upućuju na to da su se u tim dijelovima savske nizine nalazili veći riječni otoci”, priča nam dr. sc. Branimir Brgles sa Odjela za onomastiku i etimologiju pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Također, zanimljivo je, nastavlja, dr. Brgles, kako su urbanisti pri planiranju dijela naselja Sigečica upozorili kako je prostor četvrti izgledao prije izgradnje. Tako su dijelovi naselja između Trnja i Sigečice odvojeni ulicama i izolirani poput otoka, a imena ulica odabrana su prema takozvanim nesonimima tj. imenima otoka. Tako i dan danas u tom dijelu Zagreba postoji Paška, Rapska, Korčulanska, Brijunska, Kornatska, Čiovska, Pašmanska ulica.
Uz Savu su između ostalog vezana još neka imena zagrebačkih naselja koja su se održala do danas. Naime, u predindustrijskom razdoblju Sava se svake godine izlijevala iz korita, katkad čak i dvaput godišnje. Poplavljivanje nizine i geomorfologija tla nedvojbeno je utjecala na nastanak još nekih imena naselja poput predjela Blato, Zapruđe, Savica, Zaprudski otok, pa i malo udaljenijega predjela Pleso.
“Povijesna i toponimijska istraživanja pokazala su kako poveznicu između zagrebačke povijesti i rijeke Save možemo tražiti i u desetcima manje poznatih toponima i mikrotoponima koji su se očuvali u različitim novozagrebačkim četvrtima: Sigetec (u Blatu), Prudnice, Prud, Otočec, Savišće. Slične toponime, dakako, nalazimo i sjeverno od rijeke Save: Siget (slap u Gornjemu Vrapču), Jarunski prud, Prisavlje, Prisavišće“, zaključuje dr. Brgles.
