Prošlo je pet godina od snažnog potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i širu okolicu. Potres magnitude 5,5 prema Richteru dogodio se u 6 sati i 24 minute ujutro, a epicentar je bio u blizini Markuševca. Bio je to najsnažniji potres koji je pogodio Zagreb u posljednjih 140 godina, a uz materijalnu štetu ostavio je i duboke posljedice na živote građana. U 7 sati i jednu minutu Zagreb je zatresao i drugi potres magnitude 5 prema Richteru. U trenutku potresa, jačine 5,5 prema Richteru, oštećeno je oko 25 tisuća objekata, a šteta je procijenjena na približno 11,5 milijardi eura.
Najteže su stradale zgrade u Donjem i Gornjem gradu, uključujući Katedralu, čiji je južni toranj djelomično srušen zbog nestabilnosti konstrukcije. Ubrzo nakon potresa, uslijedili su brojni naknadni udari. Stanovnici su danima živjeli u strahu, mnogi su morali napustiti svoje domove, a dio njih je smješten u studentske domove ili kod rodbine i prijatelja.
“Zagrebačko područje seizmički je aktivno, ne bismo rekli ‘vrlo aktivno’, ipak se potresi ne događaju vrlo često i oni nisu toliko jaki, ali dovoljno aktivno da u dužem vremenskom periodu generira i jače potrese. Kada se to dogodi, seizmička je aktivnost izraženija neko vrijeme, pa se smanjuje i opet slabi. To traje mjesecima, pa u nešto slabijem intenzitetu i godinu ili više. Što je ‘glavni’ potres jači, to je serija naknadnih potresa dulja i oni su jači, većih magnituda“, pojašnjava seizmolog Krešimir Kuk.
Do kraja 2021. godine 3500 potresa
Svaki potres izazove velike reakcije Zagrepčana, što se vidi po komentarima na EMSC-u i na društvenim mrežama. Naš sugovornik kaže kako je nakon glavnog potresa, do kraja 2021. godine zabilježeno je (samo) na zagrebačkom području više od 3500 potresa. Najjača je aktivnost bila neposredno nakon glavnog potresa, u narednim danima i tjednima, a drugi najjači potres te serije dogodio se 20-ak minuta nakon onog glavnog.
“Bilo je mnogo naknadnih potresa, no veliku većinu ljudi nisu osjetili. Ako pogledamo Hrvatski katalog potresa do kraja 2023. godine, u krugu polumjera 10 kilometara oko epicentra glavnog potresa, stoji 3906 potresa, a od toga 881 je lokalne magnitude veće ili jednake 1.0 za koje je vrlo malo vjerojatno da ih je netko osjetio, a 75 ih je bilo magnitude veće od 2.0, ti su se (gotovo) sigurno osjetili”, kaže dr. sc. Iva Dasović s Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića, PMF-a.
“S vremenom je seizmička aktivnost postajala slabija, ali je bila permanentna, u grubo bismo mogli reći da je ona trajala više od godine dana, no većina je potresa bila slabijih magnituda. Još uvijek bilježimo povremene slabije potrese na zagrebačkom području, što je potpuno normalno (iako je prošlo pet godina), ali njih uglavnom bilježe samo instrumenti. Ponekad se neki potres (magnituda između 1 i 2 prema Richteru) osjeti u užem epicentralnom području Markuševca, ugrubo bismo mogli reći (to se pokazalo tijekom ove serije potresa proteklih godina) da se potresi s epicentrom u podsljemenskoj zoni osjete na širem području grada tek kada magnitude narastu preko 2 prema Richteru“, pojašnjava seizmolog Kuk.
Istraživali ima li križanja vukova i pasa u Hrvatskoj: DNK uzorci otkrili istinu
Što je potres jači, automatske su analize točnije i odstupanja su manja
Potres je promijenio način na koji građani Zagreba doživljavaju sigurnost svog grada. Tako Zagrepčani često objavljuju kako su osjetili potres, iako realno nisu ni mogli. No, trešnja ormara, ljuljanje stola, mačka je pobjegla u kut i slične tvrdnje često plaše ljude i tako unose strah. “Potresi se bilježe instrumentima, tzv. seizmografima. To je osnovna vrsta instrumenata u seizmologiji. Osim njih, postoje i akcelerografi, koji se koriste za bilježenje jačih potresa. Zadnjih se godina, brzim razvojem tehnologije i telekomunikacija razvijaju i sustavi koji se temelje na odzivu velikog broja mobitela (ili sličnih uređaja) koji u sebi imaju senzore koji mogu detektirati trešnju ili nagli pomak, brzim protokom informacija, sa mjesta gdje se manifestirao (jači) potres u kratkom se vremenu dobije velika količina podataka, informacija o trešnji, pa se na osnovu toga brzim algoritmima definira nastanak potresa i ta informacija brzo objavljuje i odašilje putem telekomunikacija.
Tako nastaju informacije koje nisu baš točne niti precizne unutar seizmoloških okvira. Postoje također institucije (europski seizmološki centar, primjerice) koje prikupljaju informacije od svih seizmoloških centara te vrlo brzo, automatski obrađuju podatke i objavljuju ih na internetu i aplikacijama. Te su informacije brze, ali na početku također nedovoljno precizne. Kada se primjerice kod nas dogodi potres, njihov će sustav brzo – automatski odrediti parametre potresa (jačinu, vrijeme i mjesto nastanka potresa) no oni nisu najprecizniji.
Tek kada dobiju (od lokalnih seizmoloških centara) širi skup podataka koji je temeljen na instrumentalnim zapisima instrumenata koji se nalaze na području gdje se dogodio potres, parametri se korigiraju i tada postaju precizniji To je primjerice razlog što će za neki naš potres koji se dogodi na Krku i ima magnitudu 2.5, prva objava takvog automatskog sustava biti da je potres na Cresu magnitude 2.9. I mi, kao i druge zemlje, imamo sustav automatske obrade i analize (seizmoloških) podataka, no dobivene rezultate potrebno je korigirati prije javnog objavljivanja (to treba učiniti seizmolog). Stoga naša obavijest o potresu dolazi 15, 20 minuta kasnije, ali je precizna i pouzdana. Što je potres jači, automatske su analize točnije i odstupanja su manja“, pojašnjava seizmolog Krešimir Kuk.
Slabi potresi događaju se relativno često
Svako područje ima svoja specifična, lokalna obilježja i seizmičke, odnosno seizmogene karakteristike, pojašnjava naš sugovornik. „Generalno možemo reći da se potresi događaju na rasjedima (ili sustavima rasjeda), što je rasjed veći, može generirati jači potres. Tu su još naravno i brojne druge karakteristike i parametri, koji određuju kako će se potres generirati, što će se i na koji način “pomaknuti” da se izrazimo slikovito.
Kada se potres dogodio, valovi potresa kreću od mjesta nastanka potresa (u unutrašnjosti Zemlje) na sve strane, prema zakonima fizike i prenose energiju. Kako će se oni kretati, odnosno kako će se trešnja manifestirati (kako će se tlo i građevine koje su na njemu tresti) ovisi i o karakteristikama tla. Na nekim će mjestima osnovna trešnja biti dodatno pojačana, pa će efekti odnosno učinak potresa biti veći, bit će veće štete. Tu sada do izražaja dolaze i karakteristike građevina, odnosno njihovog međudjelovanja s tlom“, kaže seizmolog Kuk.
“Većina Zagreba nalazi se na mekanom tlu, odnosno na sedimentima, u kojima valovi potresa sporije putuju no zato imaju veće amplitude, kaže. Osim, toga, ti mekani slojevi mogu neke valove ‘„zarobiti’ i tako ih pojačati te može ta trešnja nešto dulje trajati. Tako će se potres jednake magnitude na jednakoj udaljenosti u Zagrebu u pravilu nešto jače osjetiti nego u Dalmaciji. Veće amplitude i dulja trešnja u pravilu će uzrokovati nešto veću štetu – no šteta se može prevenirati prikladnim načinom gradnje”, kaže Iva Dasović.
Esplanade slavi stoti rođendan: Njegovo ime na hrvatskom nije tako glamurozno
Magnitudu 1.5 osjete oni blizu epicentra
Zagreb je seizmički aktivno područje i podložan je potresima. „Najjači je bio tzv. “veliki zagrebački potres” 1880. godine. Njegova procijenjena magnituda je preko 6 prema Richteru (magnituda se računa iz instrumentalnog zapisa potresa, u to vrijeme nije još bilo seizmoloških instrumenata, pa se magnituda “procjenjuje” iz učinaka potresa, intenziteta). To je dakle potres koji je svojom jačinom bio kao petrinjski“, kaže Kuk.
“U razdoblju prije početka ove serije potresa u prosjeku se događalo pet potresa godišnje magnitude 1.5 i veće. Magnitudu 1.5 mogu osjetiti osjetljiviji ljudi u vrlo povoljnim uvjetima vrlo blizu samog epicentra (vrlo) plitkog potresa. A u 2022. i 2023. godini ih je locirano ukupno stotinjak u svakoj – tek nekoliko njih su ljudi osjetili” kaže seizmologinja Iva Dasović.
Iako neki misle da na našem području nema potresa treba reći da se slabi potresi događaju relativno često, još se tlo nije u potpunosti “smirilo”. “Pritom je naravno važno napomenuti da su to vrlo slabi potresi, koje zabilježe samo instrumenti. Njihove magnitude su 0.3, 0.4 prema Richteru ili manje. U neko ‘mirnije’ vrijeme, oni su rjeđi, ali mogli bismo reći da ne prođe tjedan dana se ne zabilježi barem neki“, zaključuje seizmolog Krešimir Kuk.
