Svaki posjet hitnoj je traumatičan i nimalo ugodan. Tako je bilo i Zagrepčanki koja je morala zbog ozljede posjetiti hitnu u večernjim satima. Došla je na hitnu zbog ozljede koja je nastala slučajno. Na prvi pogled, činilo bi se da je riječ o rutinskom slučaju: manja ozljeda, hitan pregled, sanacija i lijekovi.
Ipak, susret s medicinskom sestrom na prijemnom pokazao je koliko pažnja i profesionalnost osoblja mogu biti značajne za pacijenta.
Medicinska sestra je Zagrepčanku povela sa strane, u diskretan kutak prijemnog i upitala: „Je li vas suprug ili partner tuče ili zlostavlja? Pogledala sam je u čudu. Zašto bi to pomislila? Onda sam shvatila da pita zbog moje ozljede. Odgovorila sam da nasilja nema i da ozljeda nije povezana s takvim situacijama. Muškaraca tako nešto sigurno ne bi pitali, ali bilo je lijepo vidjeti da se brinu i da postavljaju takva pitanja, jer nikada se ne zna koja žena je možda žrtva obiteljskog nasilja“, rekla je naša čitateljica.
Osjećaj sigurnosti i zaštite
Upravo taj osjećaj pažnje, sposobnost da se pacijentica osjeća sigurno i da joj se pruža prostor za istinu, predstavlja humanost u hitnim službama, kaže Zagrepčanka. U tim trenucima ne radi se samo o medicinskom protokolu, već o humanosti, razumijevanju i stvarnoj brizi za svakog pojedinca.
„Hitna služba nije samo mjesto gdje se reagira na neposrednu fizičku opasnost, ona je i prostor gdje stručnost susreće ljudskost, gdje pitanja koja se možda čine da nisu potrebna mogu pružiti osjećaj sigurnosti, zaštite i razumijevanja“, kaže naša sugovornica.
U svijetu u kojem je brzina, rutinski rad i pritisak često dominantan, male geste, poput pažljivog pitanja pokazuju koliko je važna svakodnevna empatija medicinskog osoblja.
Poznata zagrebačka pjevačica: ‘Bog me upozorio da sam bolesna, a sljedeće jutro se dogodilo’
Istovremeno prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2024. Europskog instituta za rodnu ravnopravnost stanje u Hrvatskoj i dalje pokazuje ozbiljne izazove u području zaštite žena. Svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživjela je fizičko ili seksualno nasilje od svoje 15 godine, a na milijun stanovnika događa se 6,5 femicida. Polovica žena koje su doživjele nasilje trpi zdravstvene posljedice fizičkog i/ili seksualnog zlostavljanja, dok više od trećine žena nikome ne govori o nasilju koje su pretrpjele.
