Kiša, snijeg, tuča, vrućine, oluje… Meteorologija nikad nije bila ovako primamljiva. Većina nas gleda prognoze i nada se da nas neće pogoditi oluje, koje razraraju i stvaraju štetu. Kakva nas jesen i zima očekuju, kako na nas utječu El Niño ili La Niña te kakva nam je klimatska budućnost razgovaramo s ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivanom Güttlerom.
Možete li nam dati pregled očekivanih vremenskih uvjeta za jesen ove godine?
Sezonska prognoza ima svojih ograničenja u prognoziranju vremena. U dijelu prognoziranja temperature na području Europe bilježimo napredak, ali u dijelu prognoze za oborinu potrebna su poboljšanja. Naime, sezonske prognoze prognoziraju vjerojatnost odstupanja određenog meteorološkog parametra, poput temperature ili količine oborine, od referentnog, najčešće klimatološkog, razdoblja tijekom sezone. One ne daju detalje o promjenama na manjoj vremenskoj skali te ne mogu prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Stoga uvijek ističemo kako je važno pratiti vremenska izvješća, upozorenja na opasne vremenske pojave za kraća vremenska razdoblja (dan ili dva unaprijed), posebice u slučaju vrste oborine ili vremenskog ekstrema (obilne oborine, nagla i izražena zahladnjenja).
Prognostički materijali trenutno ukazuju na nastavak trenda pozitivnog odstupanja temperature od višegodišnjeg srednjaka i tijekom jeseni (klimatološka jesen – rujan, listopad, studeni). Izgledno je da će ona biti toplija od višegodišnjeg prosjeka (1990.-2020.) u sva tri mjeseca uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Sezonske količine oborine bit će oko prosječne, ponegdje i malo veće od klimatološkog srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze (40-60 %). U listopadu i studenom postoji signal za veće količine oborine od mjesečnog srednjaka, ponajprije na Jadranu i uz njega, također s umjerenom vjerojatnošću ostvarenja prognoze.
Zima će biti toplija od prosjeka
Kakve su prognoze za zimu? Hoće li biti hladnija ili toplija nego inače?
Prema sezonskim prognozama za zimu 2024./2025. (prosinac, siječanj i veljača), očekuje se da će i ona biti toplija od prosjeka u sva tri mjeseca, uz nešto manje pozitivno odstupanje te umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze (između 40 i 70 %). Što se tiče količine oborina, ne postoje jasni signali o značajnom višku ili manjku u odnosu na dugoročne prosjeke. Dakle, količina oborina će vjerojatno biti blizu prosječne, s umjerenom vjerojatnošću ostvarenja prognoze od 40 do 60%. Važno je napomenuti da se sezonske prognoze odnose na cijelo tromjesečno razdoblje. To znači da, iako prognoza može predviđati topliju sezonu, mogu se pojaviti i kraća razdoblja s temperaturom oko ili ispod prosjeka. Isto vrijedi i za prognozu oborine, koja je mnogo složenija te je njezina pouzdanost manja.
Koji su glavni čimbenici koji utječu na vremenske uvjete tijekom jeseni i zime u Hrvatskoj?
Na vrijeme u Hrvatskoj utječe njezin položaj u sjevernim umjerenim geografskim širinama, odnos kopna i mora odnosno utjecaj Sredozemnog i Jadranskog mora te Atlantskog oceana. Glavni čimbenici koji utječu na vrijeme u Hrvatskoj su raspored baričkih sustava (ciklona i anticiklona te dolina i grebena) i gibanja na većoj (globalnoj) skali. Pojednostavljeno rečeno, putanje ciklona koje se tijekom jeseni i zime npr. “spuštaju” niže nad Sredozemlje za posljedicu mogu imati razdoblja s većom količinom oborine te s ”blažim, ugodnijim” temperaturama za doba godine.
S druge strane, utjecaj anticiklone sa sjeveroistoka Europe za posljedicu može imati razdoblje s manjkom oborine te pritjecanjem hladnijeg zraka sa sjeveroistoka, dok uspostava zonalnog strujanja preko našeg dijela Europe pogoduje promjenljivom tipu vremena. To su samo neki čimbenici koji mogu utjecati na vrijeme u Hrvatskoj.
Vrućine obaraju rekorde: Zabilježen je najtopliji dan u povijesti, najavljuju najtopliju godinu ikad
La Niña će dovesti do usporavanja rasta temperatura
Kako globalni fenomeni kao što su El Niño ili La Niña mogu utjecati na naše vrijeme?
Prirodne klimatske oscilacije temperature površine Tihog oceana, El Niño i La Niñe, utječu na temperaturu cijelog planeta i imaju sekundaran, ali blago primjetan, učinak na vremenske varijacije nad Europom i našim područjem. Topla faza ovog prirodnog fenomena u Pacifiku, El Niño, koja je započela prošlog lipnja, a sada se nalazi u silaznoj putanji, u kombinaciji s klimatskim promjenama, 2024. godinu učinit će najtoplijom do sada ili drugom najtoplijom, nakon rekordne 2023. Iako će se u 2025., zbog dolaska hladne faze La Niñe, očekivati usporavanje rasta temperatura, dugoročno zagrijavanje planeta zbog klimatskih promjena nastavit će se.
Proteklih devet godina bile su najtoplije u povijesti mjerenja unatoč utjecaju La Niña od 2020. do početka 2023., koja je dovela do snižavanja temperatura. Promjene u globalnim klimatskim obrascima održavaju se regionalno i lokalno. U Hrvatskoj se od druge polovice 20. stoljeća bilježi kontinuirani rast temperatura, s dijelovima zemlje koji se zagrijavaju za čak pola stupnja svakih desetak godina.
Uz to, količina i raspodjela oborina se mijenjaju, a očekuje se da će se ove promjene dodatno pojačati tijekom 21. stoljeća. Ključna je brza i temeljita stabilizacija koncentracija stakleničkih plinova, ako želimo ograničiti globalno zagrijavanja na 1,5 °C i 2 °C. Važno je poticati i ubrzati prijelaz na zelene i regenerativne tehnologije te pojačati napore na ovom području jer smo trenutno na putanji planeta koji može biti topliji i do 3 °C u odnosu na kraj 19. stoljeća.
Na Jadranu smanjenje ljetnih oborina za 10 do 15%
Kako klimatske promjene utječu na vremenske uvjete u Hrvatskoj, posebno tijekom jeseni i zime?
Klimatske promjene postale su naša stvarnost, a to potvrđuju i podaci. U Hrvatskoj je zabilježen porast temperatura u svim sezonama, uz promjene u raspodjeli oborina. Dok ljetne suše postaju sve učestalije, u hladnijem dijelu godine bilježi se povećanje vrlo kišnih i izuzetno kišnih događaja. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje ljetnih oborina, osobito duž Jadrana, gdje svake desetljeće padaju za 10 do 15 %.
Klimatske projekcije za budućnost, temeljene na umjerenim scenarijima emisije stakleničkih plinova, predviđaju daljnje smanjenje snježnog pokrivača u Hrvatskoj do 2040. godine. Najveći pad očekuje se u područjima s tradicionalno najviše snijega, poput Gorskog kotara, gdje bi količina snijega mogla pasti za gotovo 50 %. Također, razina mora neprestano raste. Svjetska mora, uključujući Jadran, rastu za 3 do 5 milimetara godišnje, a do kraja 21. stoljeća očekuje se porast razine Jadranskog mora za oko 50 centimetara. Osim toga, Hrvatska je sve više izložena ekstremnim vremenskim događajima, kao što su toplinski valovi, poplave, požari i suše.
Ublažavanje klimatskih promjena je globalan zadatak, dok je prilagodba lokalni. Kako bismo emisije stakleničkih plinova kontrolirali i vratili na neto nula, svaka država i zajednica mora dati svoj maksimum. Istovremeno, hrvatske gradove, obalu, polja, vinograde, maslinike, okoliš i infrastrukturu moramo čuvati i sačuvati od povećanog broja vremenskih i klimatskih ekstrema. Važno je kontinuirano prilagođavati na nove klimatske uvjete sve dok ublažavanje ne uspije zaustaviti porast koncentracija stakleničkih plinova i temperature Zemlje.
Kaos u omiljenom parku: Pogledajte kako izgleda Maksimir nakon nevremena
Klimatske promjene donose intenzivnije vremenske ekstreme
Kako klimatske promjene utječu na ekstremne vremenske pojave, poput oluja, poplava ili toplinskih valova?
Klimatske promjene donose sve intenzivnije i češće vremenske ekstreme, uzrokovane povećanom toplinom i vlagom u atmosferi. Svaki stupanj povećanja globalne temperature omogućuje atmosferi da zadrži do 7 % više vodene pare, što znači više energije za rast i razvoj ekstremnih meteoroloških i hidroloških događaja. Hrvatska, kao dio Sredozemlja – regije koja se zagrijava brže od globalnog prosjeka – posebno je ranjiva na ove promjene.
Češći, intenzivniji i dugotrajniji toplinski valovi samo su jedan od primjera utjecaja klimatskih promjena, dok promjene u oborinskom režimu na prostornoj i vremenskoj skali dodatno naglašavaju ozbiljnost situacije. Jedna od posljedica klimatskih promjena je i vrlo izražen porast u vjerojatnosti pojave velikih zrna tuče na području sjeverne Italije, što dijelom utječe i na naša područja. Među najvažnijim zadaćama i nadležnostima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) je izdavanje upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave.
Posebnu pažnju treba obratiti na upozorenja označena narančastom i crvenom bojom, koja označavaju opasne i iznimno opasne vremenske uvjete. Tijekom tih dana, važno je pratiti prognostičke izvještaje i prilagoditi svoje aktivnosti kako bi se smanjile potencijalne štete i zaštitili ljudski životi. Nažalost, određene štete uslijed ovih ekstrema ipak je nemoguće u potpunosti izbjeći. Stoga je ključno da svi zajedno radimo na razvoju sustava i procesa koji mogu umanjiti njihove posljedice. Najvažnije je, u konačnici, zaštititi ljudske živote i zdravlje te smanjiti rizik za zajednicu.
(Foto: Dragan Matic/CROPIX)
Mediji partneri DHMZ-a
Nakon ekstremnih promjena vremena prošle godine ljudi se okreću „meteorolozima“ na društvenim mrežama koji daju prognoze i najave, tko zapravo smije davati prognoze i zašto se ne pouzdavati u amaterske meteorologe?
Drago mi je vidjeti sve veći interes za meteorologiju i nadam se da će popularizacija ove znanosti potaknuti veći interes za njezin studij. Ipak, važno je naglasiti da su prognoze vremena, osobito upozorenja o opasnim vremenskim pojavama, u nadležnosti stručnjaka Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Kako bismo izbjegli zbrku u medijskom prostoru, ključno je da javnost prepoznaje izvor informacija te razlikuje prognoze koje dolaze od školovanih meteorologa od onih koje daju hobisti ili entuzijasti.
Tu mediji imaju važnu ulogu kao naši partneri u informiranju javnosti. Stručnjaci DHMZ-a imaju potrebno znanje, iskustvo i pristup širokom spektru informacija – od mjerenih podataka, satelitskih i radarskih slika do izračuna nekoliko prognostičkih modela. Iako meteorolozi amateri često imaju dobre namjere, njihovi se zaključci nerijetko temelje na ograničenim podacima i subjektivnim tumačenjima, što može dovesti do netočnih informacija. Međutim, moram naglasiti kako meteorolozi amateri imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o važnosti atmosfere i širenju razumijevanja meteoroloških i hidroloških pojava među širom javnošću.
Posebno bih istaknuo neke od njih koji su svoje vještine fotografiranja oblaka i oluja doveli do savršenstva. Njihove fotografije hrvatskog neba krase kalendare i naslovnice svjetskih i europskih organizacija i portala. Također, kada govorimo o vremenskim prilikama, klimatskim promjenama i opasnim hidrometeorološkim događajima, senzacionalizam može nepotrebno uznemiriti javnost i narušiti povjerenje u stručnjake.
Tog dana 1950. u Zagrebu je zabilježena rekordna temperatura: ‘Grad je skapavao od nesnosne žege’
Ključno je nastaviti s pozitivnim pomacima
Kako vidite budućnost vremenskih uvjeta i klime u Hrvatskoj za narednih 20-30 godina?
Ako ne promijenimo naše aktivnosti vezano za količinu stakleničkih plinova koje ispuštamo u atmosferu, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini, možemo s visokom sigurnošću očekivati intenziviranje postojećih trendova klimatskih promjena u našim područjima. Zadnjih godina svjedočimo užurbanoj zelenoj tranziciji uvođenjem novih i čišćih izvora energije za rad strojeva i vozila te grijanja i hlađenja naših domova i radnih prostora.
U nekim aspektima možemo biti čak i ponosni na sebe. Primjerice, nekad je Hrvatska bila zadnja po broju solarnih panela, a prošle godine smo došli blizu 500 megavata instaliranih kapaciteta. Ipak, brzina još uvijek nije dovoljna. U sljedeća dva desetljeća gotovo je sigurno da ćemo doseći zagrijavanje od 1,5 stupnjeva u višegodišnjem smislu, dok će pojedine godine taj prag možda prijeći i ranije. To nas ne smije obeshrabriti. Imamo rješenja koja mogu pomoći u održavanju globalnog zatopljenja na razinama na kojima se možemo prilagoditi uz minimalne gubitke i štete. Ključno je nastaviti s pozitivnim pomacima koje smo postigli u posljednjim godinama; od pristupačnije cijene solarnih panela, provođenja mjera energetske učinkovitosti do jačanja sustava obrane od poplava, požara, rane najave opasnih vremenskih događaja.
Rješavanje izazova klimatskih promjena zahtijeva međunarodnu suradnju, jer problem klimatskih promjena ima globalni utjecaj i stoga zahtijeva globalna rješenja, za razliku od drugih okolišnih problema kao što su zagađenje tla, vode i zraka koji su vrlo često lokalizirani i u nadležnosti nekoliko susjednih država. Osim aktivnosti na polju smanjivanja emisija stakleničkih plinova, sada je vrijeme kada moramo razviti i sve nacionalne kapacitete za prilagodbu na klimatske promjene. Godina 2050. nam je bliža nego godina 1990. i iako su klimatske promjene spore, dovoljno su brze da utječu na kvalitetu i sigurnost naših života, naše ekonomije i okoliša oko nas.
