Samoborsko gorje, smješteno u zapadnom dijelu Hrvatske, popularno je planinsko područje koje se proteže jugozapadno od Zagreba, blizu grada Samobora. Ovo slikovito gorje, koje je dio veće planinske cjeline Žumberačkog gorja, obuhvaća nekoliko značajnih vrhova, među kojima su Japetić (879 m) i Oštrc (752 m).
Samoborsko gorje obiluje planinarskim stazama koje prolaze kroz guste šume, livade i slikovite doline. Osim prirodnih ljepota, gorje je poznato po povijesnim i kulturnim znamenitostima, poput starih ruševina i planinarskih domova. Posebno su atraktivni slapovi i potoci koji dodatno obogaćuju pejzaž.
Samoborsko gorje idealno je mjesto za bijeg od gradske vreve, nudi mir i prirodnu ljepotu te je omiljeno odredište ljubitelja prirode i avanturista, a nije daleko od Zagreba. Što se sve nalazi u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje te što sve možete tamo pronaći razgovarali smo s Anom Popović, voditeljicom Odsjeka za upravljanje posjećivanjem, edukacijom, interpretacijom i promocijom vrijednosti Parka.
Bogatstvo flore i faune
U kojim županijama se administrativno nalazi Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje? Koji gradovi i općine su uključeni u područje Parka prirode?
Administrativno, područje Parka se rasprostire kroz dvije županije – Zagrebačku i Karlovačku, tri grada – Samobor, Jastrebarsko i Ozalj te tri općine – Žumberak, Krašić i Klinča Sela
Koje rijetke i zaštićene vrste možemo pronaći u Parku prirode?
Na području Parka nalazimo 1/4 svih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske! Ovdje su prisutne brojne rijetke i zaštićene vrste kao što su velike zvijeri (medvjed, vuk i ris), 110 vrsta ptica, 32 vrste riba, brojni leptiri travnjaka, gmazovi i vodozemci, endemi podzemlja i dr. Flora Parka je vrlo bogata vrstama. Do sada je ovdje zabilježeno 1033 svojti, a na 1m2 površine pojedinih visokogorskih travnjaka možemo nabrojati i do 40 biljnih vrsta, među kojima nalazimo i orhideje kojih je u Parku čak 38 vrsta. Također vrijedi obratiti pažnju na raznolikost osjetljivih i ugroženih staništa poput gorskih livada, vlažnih travnjaka, cretova, lokvi, slapišta, krških spilja, sedrotvornih izvora, itd.
Zagrebački fakultet u teškoj situaciji: ‘Nastava se održava na oko 15 lokacija u gradu’
Zaštićene lokacije
Koji lokaliteti unutar Parka prirode se razmatraju za poseban stupanj zaštite?
Nekoliko je lokaliteta u Parku koji se razmatraju za poseban stupanj zaštite (cret uz potok Jarak, prašuma Kuta), a neki već imaju status posebno zaštićenih područja:
1. Područje kanjona Slapnice kod Krašića je 1964. proglašeno značajnim krajobrazom. Odlikuje se velikom krajobraznom i biološkom raznolikošću. U ovom iznimnom krajoliku se pred očima posjetitelja izmjenjuju slapovi, spilje, krška vrela i sedrene barijere.
2. Stara bukova šumska sastojina površine 26.27 ha na Japetiću je 1975. proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije. Predstavlja jedinstvenu i reprezentativnu prirodnu vrijednost u kojoj se tijekom posljednjih 45 godina nisu obavljali nikakvi šumskouzgojni ili drugi radovi.
3. Termofilna šuma na brežuljku visine oko 100 metara na čijem se vrhu nalazi stari grad Okić proglašena je 1970. park šumom. Odlikuje se izrazitijom biološkom raznolikošću i krajobraznim vrijednostima, a namijenjena je isključivo posjećivanju, odmoru i rekreaciji.
Samoborsko gorje je raj za planinare
Koliko ima planinarskih domova i što oni sve nude? Mogu li u njima planinari prespavati?
Devet je planinarskih domova u Parku, a brojni imaju ugostiteljsku ponudu koja privlači planinare i izletnike vikendom kao što su npr. PD Žitnica ili PD Maks Plotnikov. Također, u svim domovima na području Parka moguće je uz najavu i prespavati. Iznimka je PD Ivica Sudnik koji je trenutno zatvoren.
Koliko planinarskih staza ima u Parku?
Područje je premreženo s 350 km planinarskih puteva i 300 km biciklističkih staza, a posjetiteljima je dostupno i pet poučnih staza (Okićnica kod Starog grada Okića, Staza kneževa u Budinjaku, Izvori života u selu Dane, Sinko Janko u Sošicama i Gdje voće zri u Loviću Prekriškom).
Koje vrste aktivnosti su dopuštene u Parku prirode?
Posjetitelje potičemo na opuštanje i aktivni odmor te su aktivnosti na koje ih usmjeravamo hodanje, bicikliranje po 11 biciklističkih ruta, planinarenje, sportsko penjanje i parajedrenje.
Digitalni blizanac Zemlje: Europski projekt za praćenje ekstremnih vremenskih uvjeta
Bogata arheološka prošlost
Koje lovačke aktivnosti se provode na području Parka, s obzirom da na tom području djeluje 12 lovačkih društava?
Osnovne djelatnosti lovačkih društava su uzgoj, zaštita i lov divljači. Lovačka društva brinu o broju jedinki na području Parka, održavaju hranilišta za divljač i solišta, vode brigu o čekama i lovačkim domovima, prate velike zvijeri u Parku te organiziraju susrete s lovačkim društvima iz Hrvatske i Slovenije.
Koje kulturno-povijesne vrijednosti su prisutne unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje?
Bogata arheološka prošlost Žumberka i Samoborskoga gorja je dio kulturnog nasljeđa i svjedočanstvo o trajnoj naseljenosti ovoga kraja još od vremena prapovijesti. Unutar granica Parka do sada su evidentirana 34 arheološka nalazišta na kojima su pronađeni dragocjeni ostaci materijalne kulture od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Nalazi su pohranjeni u Samoborskom muzeju, Muzeju grada Zagreba i Arheološkom muzeju u Zagrebu kako bi se osigurali što bolji uvjeti za njihovo čuvanje i zaštitu. Najpoznatije nalazište su naseobina i nekropola iz kasnoželjeznodobnoga razdoblja na Budinjaku. Dodajmo i stare gradove kao što su Okić, Lipovec, Tuščak, Stari Grad Žumberački te Novi Grad Žumberački na kojem su u tijeku arheološka istraživanja.
U Parku su dozvoljene razne aktivnosti, od utrka, festivala, koncerata, sportskih natjecanja, plašite li se da bi mogle narušiti eko sustav unutar Parka?
Za navedene aktivnosti izdaje se koncesijsko odobrenje kojim se propisuju uvjeti zaštite prirode tijekom provođenja aktivnosti kako se ne bi narušio eko sustav unutar Parka. Nadzor nad poštivanjem uvjeta zaštite prirode provodi Odjel čuvara prirode Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“.
