Počinje Interliber. Odnosno, da budemo skroz precizni, počeo je u utorak, u 9 sati ujutro kada su službeno otvorena vrata i pušteni prvi posjetitelji. Kao i prethodnih godina, sajam knjiga i učila smjestio se na Zagrebačkom Velesajmu, u paviljonima 5,6 i 7 gdje svake godine izlaže sve više nakladnika s ponudom koja bi trebala natjerati domaće čitateljstvo da se nešto ozbiljnije “uhvate čitanja”.
Bez obzira na Interliber koji ima besplatan ulaz i zbilja puno literature koja se prodaje u bescjenje, podaci relevantnog Eurostata tvrde kako su Hrvati poprilično slabi kada su u pitanju čitalačke navike. Prema istraživanju, 2022. godine bili smo pri dnu EU zemalja (manje od nas čitaju jedino stanovnici Bugarske, Cipra, Rumunjske i zanimljivo Italije te Portugala. Na vrhu je Luksemburg, a prosjek EU nas itekako prestiže, i to za nekoliko postotnih poena.
Posjetili smo stoga Interliber s jasnim ciljem – doznati rade li nakladnici na promjeni navika potrošača ili im pak podilaze i nude baš ono što oni na prvu ruku priželjkuju. Iako je sajam tek krenuo, a mi smo ga prošetali paralelno sa svečanim otvorenjem kako bi izbjegli navalu iza 11 sati, neke naznake odgovora smo pronašli “između” redaka.
Popust je najčešća riječ
Ponuda je na prvu ruku poprilično slična kao i lani. Izlagači uglavnom zauzimaju iste lokacije, pa je tako iskusnim posjetiteljima već sve dobro poznato. Ono što čini ove sajmove privlačnima su novine, a mi smo još početkom mjeseca doznali kako će zemlja u fokusu ove godine biti – Mađarska. Jedini je problem što smo primijetili na samom ulazu, na štandu koji prodaje hranu, popularni “langoš” po cijeni od 5 eura.
Srećom, knjige nije pojela inflacija. Dapače. Prošetali smo kroz dva od tri paviljona i gotovo da nema štanda koji ne nudi dio, ili dobar dio svog asortimana na popustu i to akutnom, od 20 do čak 80 posto. Upravo je to najzanimljivije kupcima, prisluškivali smo neke koji planski obilaze štandove i kupuju naslove koji su izašli primjerice preklani, ali ih plaćaju u pola cijene, čak i manje.
Pažljivi su i roditelji, naveliko se kupuju slikovnice i igračke, sve po akcijskim cijenama. Što se noviteta tiče, oni tek trebaju biti predstavljeni u preko 200 sati programa koji čeka posjetitelje do nedjelje navečer kada se zatvara festival. Hitovi su dobro “podebljani” reklamama, biografije su u modi ali i sveprisutna samopomoć.
Knjiga iz XV. stoljeća čeka pravog kupca
Zanimljivo, u moru ponude pomalo ispod radara prolazi reizdanje stipa Grička Vještica, koji je originalno izlazio u Večernjem listu prije 64. godine. Kako smo čuli od prodavača na štandu njenog izdavača Fibre, već je nekoliko ljudi zainteresirano kupilo ili pogledalo knjigu.
No, to je sve ponuda koju danas pa do nedjelje možemo pronaći na Velesajmu, a već u ponedjeljak u trgovinama gdje se obično nalaze. Nas su zanimali unikati, a jedan takav smo pronašli na štandu antikvarijata Biblos. Nakon redova i redova uredno posloženih knjiga koje su izašle ravno iz tiskare ili pak skladišta, pronašli smo unikatni primjerak knjige iz pradavnog 15. stoljeća. Cijena? Prava sitnica kao što ste mogli i pretpostaviti.
Atičke noći (Noctes Atticae) Aula Gelija je vjerojatno najskuplja knjiga na cijelom sajmu. Čuvana u staklenoj vitrini iz koje je knjigu izvadio ljubazni vlasnik, ovaj sjajno uščuvani primjerak koji je otiskao Andrija Paltašić iz Kotora. Ova sabrana djela rimskog kroničara mogu biti vaša za “sitnih” 17.500 eura. Kako nam priča vlasnik antikvarijata, zadovoljno držeči knjigu u ruci, “riječ je o jednom od svega tri dostupna primjerka u Hrvatskoj”.
Ima naslova i po 40 centi
Kako smo još doznali, Paltašić je gotovo pa otac tiskarske djelatnosti na ovim prostorima. Njegova su izdanja najuspjelija u mletačkome tiskarstvu XV. st.; upotrebljavao je 22 tipa različitih slova (6 romanskih, 10 gotičkih i 6 grčkih). U Hrvatskoj je sačuvano više od trideset primjeraka njegovih izdanja. Za ovakve raritete ima interesa jer su knjige ovakvog tipa tražena investicija, premda sumnjamo da bi netko u takvoj gužvi platio takve novce i potom odšetao do izlaza.
Ostali posjetitelji su uglavnom promatrači. Na sajmu se našlo i nešto školske djece koja su očito odlučila izbjeći najveće gužve za vikend, uz najveći broj umirovljenika koji su također odlučili iskoristiti manje gužve ali i zbilja povoljne cijene.
Primjerice, novi hit naslovi, ako su u prijevodu, obično koštaju od 18 do 28 eura, ovisno o autoru, tisku i opremi. Stariji naslovi beletristrike, pogotovo oni manje popularni kod manjih izdavača mogu se pronaći i za 2 do 3 eura. Daleko najjeftinija “knjižica” koju smo primijetili koštala je čitavih 40 centi.
Interliber konkurira sam sebi
Hoće li Interliber spasiti čitanje u Hrvatskoj? Ako nije do sada, vjerojatno niti neće. No, i u tom pesimizmu “srednje žalosti”, Interliber ako ništa otvara put mladima i onima koji se tako osjećaju da barem pokušaju stvoriti zdrave čitalačke navike. Isto tako, valja biti oprezan, pojačana prodaja, ako je bude u odnosu na lani, ne znači nužno da se u Hrvatskoj više čita.
Slične probleme smo vidjeli u pandemiji kada je na Tik Toku eksplodirao trend knjiga, koji je vrlo brzo prerastao u hiper konzumerizam čiji je cilj dobiti preglede, a ne znanje iz kupljenih naslova. Interliber je sajam dobrih namjera ali ponekad tužne stvarnosti. Iako su knjige ovaj tjedan itekako “in” cilj je zadržati takav status i nakon sajma, nakon božićnih praznika i zimskih mjeseci kada su takve aktivnosti učestalije nego inače.
Uostalom, Interliber je u neku čudnu ruku konkurencija sam sebi. U paviljonu 7 u četvrtak kreće Infogamer koji će okupiti igrače video igara. Upravo su takvi i slični oblici zabave istisnuli čitanje, ali možda će baš ovakvi hibridi natjerati i jedne i druge da pređu iz udobnosti svog paviljona u onaj drugi, koji nudi za njih nešto posve novo.
