Što vidimo po noći na nebu? Mjesec i zvijezde! A što vidimo po danu? Sunce! Ovako bismo pojasnili djeci što se vidi na nebu u različito doba dana, no nije baš tako. Vidjeti možemo puno više golim okom, a znatno više ako gledamo kroz teleskop.
Sunce koje vidimo golim okom aktivno je i izbacuje tisuće izboja stalno. No, mnogi su se bavili sunčevim bljeskovima te koliko bi oni mogli utjecati na telekomunikacije i život na Zemlji.
Sunčevi bljeskovi pojavljuju se kao eksplozivne svijetle točke na površini Sunca, a nastaju kada se velika količina magnetske energije sunčeve atmosfere odjednom oslobodi u obliku naglog pojačanja sjaja dijela površine.
@zagrebinfo Prije 10 godina je u Zagrebu palo rekordnih 68cm snijega 😍 #snijeg #zagreb #zagrebinfo ♬ original sound – zagreb.info
Sunce je užarena lopta plina i plazme
Darije Maričić, ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb, pojašnjava da se radi o pojavi od kada je svijeta i vijeka, no kako smo razvili elektroniku, postali smo osjetljivi na svaki normalni svemirski fenomen.
„Sve se to događa zbog aktivnosti Sunca, jer je Sunce velika užarena lopta plina i plazme i ništa drugo nego veliki, komplicirani dipolni magnet. Dolazi do stvaranja aktivnih područja i na određenim dijelovima sunca nastaju tzv. sunčeve pjege. To su crne tvorevine, mogu biti vidljive i golim okom kada Sunce zalazi ako je pjega veličine Zemlje. Pjege su rupe u fotosferi Sunca koje su hladnije 2000 stupnjeva od površine, zato su crne, i kroz njih izbija snažno magnetsko polje koje ne dozvoljava da se sve izjednači.
To su uska mikromagnetska polja na Suncu i dolazi do nagomilavanja energije i sve postaje nestabilno, a to magnetsko polje s plazmom biva izbačeno u međuplanetarni prostor. Dio plazme završi na površini Sunca te dolazi do pojave sunčeva bljeska“, kaže Darije Maričić.
Pojava koja je zabrinula Zagrepčane opet zamutila nebo: Meteorolog objasnio o čemu se radi
Opasno zračenje
Kada je u pitanju Sunce treba znati da s njega prvo dolazi visokoenergetsko zračenje koje je u x spektru elektromagnetskog zračenja i ono je dosta opasno za astronaute koji su iznad atmosfere. Primjerice ako se astronauti s ISS-a nalaze van postaje ili su u svemirskoj šetnji i dolazi velika količina ionizirajućeg zračenja, to je onda izrazito opasno za njihovo zdravlje, pojašnjava Darije Maričić.
„Zvjezdano nebo se mijenja iz godišnjeg doba u godišnje doba, sada je početak proljeća i još vidimo zviježđa koja smo vidjeli u zimskom dobu godine. Vidi se još uvijek Veliki zimski šesterokut, šest zvijezda Sirius, Rigel Prokion, Aldebaran, Kapela s Poluksom i to ga možemo vidjeti golim okom. Od planeta vidimo Jupiter, on je najsjajniji i on će se vidjeti još nekih mjesec dana jer se sada približava Suncu i doći će iza njega“, kaže Ivan Romštajn znanstveni suradnik Zvjezdarnice Zagreb.
Sunce je ogromna užarena kugla u središtu našeg Sunčevog sustava, koja sadrži više od 99,8% njegove mase. Ono je trenutno jedina zvijezda koju možemo detaljno izbliza promatrati i laboratorij gdje se događaju procesi koje na Zemlji još nije moguće ostvariti. U svemiru postoje zvijezde koje su i znatno veće i znatno manje od Sunca, prosječna masa koju posjeduju zvijezde manja od polovice mase Sunca stoga se može reći da Sunce spada u skupinu 10% najmasivnijih zvijezda svemira.
Žuti patuljci
Zvijezde poput našeg Sunca zbog svoje veličine i boje nazivaju se još i žuti patuljci, pojašnjava Maričić. Isto tako znamo da zvijezde kao crveni i modri divovi spektakularno završavaju životne cikluse, dok manje zvijezde dosta duže žive.
“Neka zvijezda veličine našeg Sunca kroz nekih pet godina proći će kroz cikluse trošenja nuklearnih goriva, zatim će se malo proširiti i postat će crveni div. Nakon toga će eksplodirati i vratit će materijal u svemir, a unutra će preživjeti mala zvijezda koju zovemo bijeli patuljak. Sve to znamo jer smo promatrali druge zvijezde u svemiru”, kaže Maričić.
A za promatranje svemira neizostavno pomagalo je teleskop zahvaljujući kojem možemo putovati nebeskim prostranstvima i zaviriti u kutke koji bi nam, u nedostatku teleskopa, zauvijek ostali nepoznati.
“S teleskopima može se vidjeti Orionova maglica, može se vidjeti i s golim okom, ali u idealnim uvjetima, odnosno kada je nebo potpuno tamno. Osim maglice, možemo vidjeti i Uran koji je sada blizu Jupiteru, a neposredno nakon zalaska sunca može se vidjeti i Merkur, još nekih par dana. U tom dijelu neba nalazi se i komet 12P/Pons Brooks koji je na granici vidljivosti golim okom, ali ako ga želite vidjeti u potpunosti treba vam teleskop. Ovaj komet se vidi svaku 71 godinu i slabijeg je sjaja od poznatijeg Halleyjevog kometa, koji se vidi svakih 75 godina, a posljednji put je viđen 1986. godine”, objašnjava Romštajn.
Kako je Zagreb završio u svemiru: Zaslužni su blizanci astronomi koji su ga ‘zakucali’ na nebu
“Vražji” komet
Komet 12P/Pons Brooks ima nadimak “vražji”, s obzirom da je klasificiran kao kriovulkanski odnosno hladni vulkanski komet. Ono što se zna je da je njegova jezgra promjera oko 30 kilometara i ispunjena je mješavinom leda, prašine i plinova, a zanimljivo je da pod utjecajem Sunčevog zračenja ta mješavina ili kriomagma povremeno erumpira kroz pukotine u površini kometa.
Zemljina atmosfera je sustav koji je jako osjetljiv na spektralnu raspodjelu i količinu zračenja koju prima sa Sunca, zato i male promjene sunčevog zračenja mogu izazvati promjenu klimatskih uvjeta.
“Mogu se povezati promjene klime u Europi s nedostatkom sunčevih pjega na površini Sunca, tako je engleska Temza bila zaleđena u četvrtom mjesecu, nizozemska u petom mjesecu i pod snijegom, itd. Minimumi Sunčeve aktivnosti utječu lokalno na klimu na Zemlji, negdje se to manifestira kao zahlađenje ili zatopljenje”, kaže Darije Maričić.
Postani astronom
Osim sunca, kojeg će biti obilje u ljetno doba, i noćno nebo će drugačije izgledati. “S promjenom godišnjeg doba stižu ljetna zviježđa tipa Strijelac, Škorpion i slični i moći će se vidjeti na večernjem nebu. Planeta nećemo imati previše vidljivih na nebu, ali krajem godine ćemo opet moći vidjeti Saturn, Jupiter, Veneru …”, kaže Ivan Romštajn.
U Zvjezdarnicu možete doći srijedom i četvrtkom od 20 do 22 sata i provjeriti kakvo je noćno nebo i što sve možete vidjeti, zviježđa, planete… Možete doći i na predavanja srijedom, detalje možete naći na https://zvjezdarnica.hr/, a korisna informacija je i ta da je ulaz slobodan. Ako ste pak željni učenja i zanima vas astronomija u Zvjezdarnici organiziraju i tečaj astronomije – opći i napredni.
