Ukoliko imate pitanje na koje ne možete od institucija nikako dobiti odgovor, javite nam se u rubriku ‘Vi pitate, mi odgovaramo’, a mi ćemo za vas pokušati doznati informacije koje vam trebaju. Pisati nam možete na mail [email protected].
U srcu Zagreba, među gustim kvartovima i asfaltiranim ulicama, sve više građana prepoznaje važnost zelenih oaza u vlastitim dvorištima. Projekt ozelenjivanja i uređenja dvorišta ima za cilj pretvoriti zapuštene ili neuređene prostore u male gradske vrtove.
Pilot-projekt ozelenjivanja dvorišta, koji je Grad Zagreb pokrenuo prošle godine s proračunom od 345.000 eura, obuhvatio je osam lokacija, među njima i dvorišta u Novotnijevoj, Šandora Brešćenskog, Preradovićevoj, Klaićevoj, Basaričekovoj, Zvonimirovoj te na Svačićevu trgu.
Nama su se javili čitatelji koji smatraju da projekt nije dobro osmišljen, odnosno da se projekt ne provodi dobro. Smatraju da se sijeku stabla koja su zdrava i ne bi se smjela ni na koji način rezati zbog zaštite vegetacije i životinja.
Problemi u ulicama Brešćenskoga i Zvonimirovoj
Uređenje U dvorištu u Ulici Brešćenskoga 8 nedavno je provedeno takozvano “uređenje” prostora koje stanari nazivaju, nepotrebnom katastrofom i besmislenim trošenjem novca. Kako navode, dvorište puno garaža tek je površno “ušminkano”, dok su stabla grubo orezana, a jedno zdravo stablo potpuno posječeno. „Takvim uništavanjem vegetacije uništavate i ptičji svijet, mikro varijanta masakra kao na Bundeku“, poručuju naši čitatelji, dodajući da dvorište nitko ne koristi ni nakon uređenja.
Slična je situacija i u dvorištu u Zvonimirovoj 13, gdje stanovnici upozoravaju da bi projekt mogao značiti uklanjanje dvaju starih, velebnih stabala. Pitaju se zašto se ne pokušava pronaći rješenje za njihovo očuvanje i ističu kako bi sječom stabala nestalo stanište brojnih ptica te prirodna zaštita i hladovina u samom središtu grada.
„Time nam snižavate kvalitetu života i narušavate mikroklimu. Umjesto raskoši zelenila i ptičjeg cvrkuta, dobit ćemo devastaciju i beton“, stoji u poruci stanara, koji pozivaju nadležne da preispitaju projekte i omoguće uređenje bez masakra postojećeg drveća“, piše naš čitatelj. Traži od Grada zaštitu spomenuta dva stabla te ga ujedno zanima na koji je način zakonski regulirano upravljanje stablima i na privatnim lokacijama.
Na drveću je uočena trulež
Iz Grada Zagreba su nam odgovorili da u dvorištu na adresi Brešćenskog 8 je bilo šest jablana, Populus nigra ‘Italica’. Jablan koji se nalazio uz prolaz, razvio se iz dvije rašlje.
„Vizualnim pregledom stručne komisije (stručnog nadzora nad radovima uređenja dvorišta šumarske struke te predstavnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode agronomske struke), na mjestu rašlja uočena je trulež, pucanje kore te prisutnost vlage koja narušava statiku stabla. Zaključeno je da je isto potencijalno opasno za korisnike površina i objekte koji se nalaze u blizini te da ga je iz sigurnosnih razloga potrebno ukloniti.
Osim navedenog, na pet preostalih stabala jablana u krošnjama su uočene suhe grane te ih je zbog pomlađivanja krošnje, poboljšanja statike i sigurnosti korisnika bilo potrebno prikratiti, što je napravljeno po pravilima struke (napravljen je tzv. korektivni rez). Također je dana suglasnost te izdano rješenje da se pet jablana prikrati i s njih skine bršljan, a jedan jablan posiječe. Za zamjensku sadnju predložen je grab koji je i posađen“, kažu u Gradu.
Nadomak Zagreba pod zemljom pronašli bogatstvo: Ljudi bi mogli živjeti kao lordovi
Drveće može oštetiti kuće
Što se tiče druge lokacije, u dvorištu na adresi Zvonimirova 13 uklonjena su dva stabla oraha i pajasena uz prethodno odobrenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. „Očevidom od strane predstavnika Gradskog zavoda (šumarske struke) utvrđeno je da su stabla na maloj udaljenosti od okolnih objekata te mogu oštetiti njihove temelje svojom korijenovom mrežom. Također, stablo pajasena pripada stranoj invazivnoj vrsti, a stablo oraha je doseglo svoju fiziološku zrelost te će se početi sušiti. Prema projektu krajobraznog uređenja spomenutog dvorišta, predviđena je sadnja osam stabala (crvenolisna šljiva, crvenolisni javor, kuglasti likvidambar, stupasti grab i ukrasna trešnja)“, pojašnjavaju iz Grada.
Upravljanje stablima na površinama koje su u privatnom vlasništvu, odnosno koje nisu u vlasništvu Grada, nije zakonski regulirano te o istima odlučuju vlasnici osim ukoliko se ne radi o području zaštićenog kulturnog dobra, kažu u Gradu.
Na području zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, zahvati na stablima, kako na javnim, tako i na privatnim površinama ne mogu se poduzimati bez odobrenja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, što je regulirano je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaključuju iz Grada.
