Crni petak, jedan od najpopularnijih uvoza iz Amerike, i ove će godine privući rijeke kupaca u brojne trgovačke centre u Zagrebu. Iako je riječ o tradiciji koja se kod nas udomaćila relativno kasno, Hrvati su je prihvatili bez puno propitivanja. Dan kada Amerikanci nakon Dana zahvalnosti masovno kreću u šoping pretvoren je u lokalni ritual lova na popuste, iako popusti često nisu ni približno toliko spektakularni koliko se oglašava.
Šetnja jednim trgovačkim centrom u Zagrebu svega dva dana prije velikog petka otkriva gotovo jednoglasno mišljenje prodavača i iskusnijih kupaca: Crni petak postao je najprofitabilniji marketinški trik. Prodavači priznaju da je promet tog dana višestruko veći, ali ističu da se većina popusta odnosi samo na dio asortimana, često na proizvode koji mjesecima stoje na policama. Najtraženiji artikli uglavnom ostaju po punoj cijeni, ali uz goleme crne natpise koji stvaraju dojam spektakla.
Poseban štos leži u riječi DO, ispisanoj jedva vidljivim slovima ispred velikih brojki. Popusti do 50 % u praksi znače da tek maleni dio proizvoda doista nosi maksimalnu sniženje, a kupci ga rijetko uspiju pronaći. U trgovinama u kojima se reklamira pola cijene obično se radi o komadima koje nitko nije htio ni prije. Prodavači tvrde da su jedini istinski popusti oni sezonski, dok je ostatak godine sniženja tek zgodno upakiran marketing.
Iluzija posebne akcije
Online trgovine dodatno kompliciraju situaciju. Popusti na internetu često ne prate one u fizičkim trgovinama, pa se nerijetko dogodi da kupac dođe isprobati nešto što je vidio online, a artikla uopće nema. Prodavači zato ponekad savjetuju kupcima da jednostavno kupuju preko interneta, gdje je ušteda i 20 do 30 posto, dok Crni petak u trgovinama donosi tek iluziju posebne akcije.
Iako većina trgovaca nudi popuste cijeli tjedan, navala je i dalje najveća baš u petak. Od Crnog petka brzo smo došli do Crnog vikenda, zatim Crnog tjedna, a ponegdje i Crnog mjeseca. Čak i oni koji preziru taj trend nerijetko se zateknu u gužvi, bilo da traže konkretan komad odjeće, bilo da ih privuče adrenalin masovnog šopinga.
“Prošlogodišnja zarada bila je 15 puta veća nego tjedan ranije, a kupci ne razumiju ili ne žele razumjeti da roba nije toliko snižena. Spremni smo za ludnicu, u ispomoć nam dolaze i studentice”, rekla je prodavačica jedne trgovine u trgovačkom centru u Zagrebu za Dnevno.hr.
‘Svi popusti između samo su marketinški trik’
Prodavačica dodaje da u većini trgovina nema podizanja i spuštanja cijena kao što to brojni kupci misle. Naime, radi se o tome da se popust nudi samo na dio asortimana tako da oni najpopularniji proizvodi, nerijetko i najskuplji, uopće ne budu sniženi. “Unatoč divovskim crnim naljepnicama na izlogu, bitno je što piše u donjem kutku najmanjim mogućim fontom”, savjetuje prodavačica.
“Mlađi ljudi primijete da se radi o popustu na dio proizvoda ili da nije sve sniženo 70 posto, no starija populacija često tek kod kuće shvati grešku. Misle da su prevareni, a iako teoretski nisu prevareni slijedi napad na prodavače”, objašnjava prodavačica koja je htjela ostati anonimna.
“Jedini pravi popusti u trgovinama su prilikom mijenjanja kolekcija, odnosno na prijelazu iz ljeta u jesen i iz zime u proljeće. Svi popusti između samo su marketinški trik”, zaključila je prodavačica.
