Internetska trgovina postaje sve popularnija. Iako su neki i dalje voljni posjetiti maloprodaju kako bi uživo kupili ili isprobali neki predmet, mnogi su s dolaskom korona krize gotovo pa potpuno prešli na kupnju iz udobnosti vlastita doma.
To sa sobom nosi neke benefite, ali isto tako i jako puno izazova. Kupci često ne znaju da pri kupovini imaju cijeli niz svojih potrošačkih prava. Primjerice, ma papiru, europski propisi jamče potrošačima jednaka prava pri kupnji rabljene robe kao i kod kupnje novih proizvoda, ali stvarnost često pokazuje drugačiju sliku.
Europska komisija i tijela za zaštitu potrošača iz 25 zemalja EU-a, Islanda i Norveške proveli su veliko istraživanje o trgovcima rabljenom robom. Zaključci nažalost ne idu na ruku potrošačima. Uočili su svu silu nepravilnosti.
Europeans have some of the strongest consumer protections in the world!
Whether that’s shopping, travelling, banking, or surfing the web, the EU has been working hard to keep consumers safe for more than 50 years – both in stores and online. pic.twitter.com/l4JMJJU3xE
— European Commission (@EU_Commission) March 15, 2025
Prava kojih nismo niti svjesni
Spomenimo kako su analizirali podatke i ponude od ukupno 356 internetskih trgovaca, isključivo onih koji prodaju rabljenu robu. Više od polovice njih, točnije 52 posto, ne poštuje europske zakone o zaštiti potrošača.
Jedan od najvećih problema je nedostatak informacija – čak 40 posto trgovaca nije jasno naznačilo kupcima njihovo pravo na odustajanje od kupnje, odnosno mogućnost povrata proizvoda u roku od 14 dana bez dodatnih troškova i objašnjenja.
Još je gore po pitanju reklamacija. Na njih imate pravo, ali gotovo pola trgovaca nema jasno naznačene informacije o vašim pravima. Isto tako, preko polovica njih ne poštuje minimalni rok od godinu dana koliko traje zakonsko jamstvo za takve proizvode.
Ekologija u službi marketinga
Trgovci vole i “lažne” statistike. Oko 30% njih se neopravdano oslanja na ekologiju u svrhu marketinga, bez utemeljenog razloga. Valja naglasiti, zbog nepravilnosti, čak 185 trgovaca upućeno je na daljnju istragu, no još nije poznato kakve će sankcije uslijediti za ove i slične prakse.
Inače, prema pisanju Business Insidera, vrhunac rabljene robe tek dolazi. Pišu da će zenit doći već 2027. godine, kada bi ovaj biznis mogao vrijediti nevjerojatnih 350 milijardi dolara.
Razlozi popularnosti su dvostruki. S jedne strane, mlađe generacije su od rabljene robe napravile životni stil, dok drugi pak u takvim dućanima traže niže cijene. Važno je znati, iako je roba rabljena, prava potrošača tu ne prestaju.
HUZP tvrdi kako situacija nije nimalo bajna
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača je nedavno, povodom proslave Svjetskog dana zaštite potrošača, objavila neke, za nas problematične statistike. “Najviše se potrošača – 81%, žalilo na kvarove na proizvodima, ubrzo nakon kupnje, na tzv. materijalni nedostatak – problem je što takvi proizvodi idu na servis, na popravak, a popravak se obavlja u razumnom roku, koji predugo traje”, pišu.
Isto tako, osim svih gore navedenih prava koje su često neadekvatno ispisane, sve je više online prijevara, pogotovo putem društvenih mreža. “MUP i CARNET su objavili da je na internetu više od 6.000 prevarantskih stranica. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kontinuirano informira potrošače na webu i putem društvenih mreža, no unatoč tome svaki dan nas kontaktira najmanje pet potrošača koji su žrtve prijevara, stoga ih upućujemo inspektoratu.
Sve potrošače koji ne riješe problem sa trgovcem upućujemo na Državni inspektorat – no oni se žale da im se povećava broj prijava, a smanjuje broj izvršitelja i da zato sporo rješavaju prigovore. Iz izvještaja DIRH-a za 2024. godinu vidljivo je da su riješili samo 69.5 % od ukupnog broja zaprimljenih predstavki, te su smanjili broj zaposlenih”, stoji u zaključku.
