Porast cijena brojnih namirnica u Hrvatskoj predstavlja sve veći izazov za građane koji često navode da su njihova primanja nedovoljna s obzirom na cijene osnovnih namirnica i drugih potrepština.
Sukladno tome, cijene kruha i drugih slanih i slatkih peciva u pekarnicama često neugodno iznenade građane koji svoje nezadovoljstvo izražavaju i putem društvenih mreža. Na Redditu je tako nedavno pokrenuta rasprava o cijenama proizvoda u jednoj popularnoj pekarnici u Hrvatskoj.
“Je li ovo prije bilo 20 kuna?”, upitao je korisnik uz fotografiju računa na kojoj je vidljivo da je cijena kruha tri eura i četrdeset centi, dok je za kroasan potrebno izdvojiti dva eura i dvadeset centi. Ukupno, račun za jedan kruh i dva kroasana s marelicom iznosio je sedam eura i osamdeset centi.
‘Ovo su smiješne cijene’
Cijene u popularnoj hrvatskoj pekarnici komentirali su brojni korisnici na društvenim mrežama, a njihova mišljenja bila su podijeljena. “Kroasan je bio, ako se ne varam, nekih 5-7 kuna. Mislim da nikad nije bio 10 kuna, a kamoli 16/17 kao danas”, napisao je jedan korisnik.
“16 kuna za kroasan, kao da ga je osobno radio neki pariški chef”, “Ovo su smiješne cijene”, “Kako je ovo moguće”, “Za kroasan 20 kuna, presmiješno”, “Ne kupujem više, pa nisam lud”, “Dva kroasana 30 kuna u pekari, ne u hotelu”, komentirali su.
Također, neki su navodili i ‘rješenje’ problema visokih cijena. “Kada bi ljudi prestali kupovati baguette za 3,40 ne bi ga pekare više ni prodavale po toj cijeni”, istaknuo je jedan korisnik.
Čim je ovo nestalo iz trgovina, počeli smo više trošiti: ‘Treba to vratiti barem još dvije godine’
Inflacija viša od prosjeka
Podsjetimo, vezano uz porast cijena proizvoda u Hrvatskoj, prema preliminarnim podacima koje je objavio Eurostat, Hrvatska je u prosincu 2024. godine imala godišnju inflaciju od 4,5 posto, dvostruko više od prosjeka eurozone, koji je iznosio 2,4 posto.
Također, mnoge građane zabrinjava i mogući rast cijena u 2025. godini. Sukladno tome, stručnjaci su objasnili da cijene navjerojatnije neće padati, što je osobito problematično za otprilike 20 posto stanovništva koje u Hrvatskoj trenutno živi na rubu siromaštva.
