Prijavili kakvi ljudi hodaju po kućama: ‘Neki ćelavi tip stoji na vratima i mrko me gleda’

Sve više ljudi u Hrvatskoj živi bez pristupa televiziji u kućanstvu. U tu skupinu najviše spadaju mladi, koji vijesti i omiljene serije prate putem interneta te zapravo nemaju potrebu za gledanjem programa u vrijeme emitiranja.

Međutim, čak i oni koji nemaju TV prijemnik, a u domu imaju ekran na kojem se može emitirati televizijski program, moraju plaćati HRT pristojbu. Naime prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, HRT-ovu mjesečnu pristojbu dužni su plaćati svi građani i pravne osobe koji posjeduju uređaje sposobne za prijem radijskog ili televizijskog signala, a to uključuje ne samo klasične televizore i radije, već i pametne telefone, tablete, računala i slične uređaje ako omogućuju gledanje ili slušanje programa putem interneta.

Velik broj građana ne plaća pristojbu, iako posjeduju takve uređaje. Međutim naravno ovdje postoji zavrzlama, a to je da nitko nije dužan državi prijaviti posjedovanje tih uređaja, dakle država zapravo ne zna tko joj je dužan plaćati pristojbu. Jedini način da to provjeri je da vas posjete njihovi inkasatori te ustvrde postoje li u kućanstvu uređaji koji primaju signal.

‘Samo je otišao i nikad nijedan drugi nije došao’

Jedan Hrvat nedavno je na Redditu pitao je li dužan pustiti kontrolora u stan, podijelivši iskustvo sa svog praga. “Danas mi je na vrata pozvonio HRT kontrolor. Kako sam ležao na kauču trebalo mi je 10-ak sekundi da ustanem i otvorim vrata. Neki ćelavi lik stoji na vratima, mrko me gleda i govori: ‘Imate li vi zvono? Ne javljate se kad ja zvonim'”, započeo je priču.

“Odmah nakon me upita imam li pretplatu na HRT na što mu odgovaram da ne znam jer sam kuću tek kupio. Krene on vadit neki formular i kaže da po popisu samo ja u ulici nemam pretplatu i da ćemo sad to riješit. Ja se nasmijem i kažem mu da nemam posla s HRT inkasatorima. Na to mi lik zaprijeti: ‘Onda ćemo to riješit na drugi način’ i ja zalupim vratima. Minutu kasnije vidim kontrolora kod susjedove kuće, valjda prodaje istu foru”, ispričao je i pitao ima li kontrolor pravo nenajavljeno ući u ograđeno dvorište kuće.

Na priču su se nadovezali brojni korisnici i ispričali svoja iskustva. “Meni se slično dogodilo prije jedno 10 godina, ali sa zampovim inkasatorom. Taman smo ja i stari izlazili iz kuće, kad evo njega ispred u dvorištu. Imali smo 3 kombija za posao i čovjek je došao i kaže da imamo 3 radija u kombiju i da moramo platiti. Stari je samo izvadio mobitel i rekao da sada zove policiju jer nam je upao u dvorište bez dopuštenja. Samo je otišao i nikad nijedan drugi nije došao”, ispričao je drugi korisnik.

Dijele se prizori iz zagrebačkog Maksimira: ‘Kaj je ovo, to još nisam doživio’

Inkasator nema pravo bez najave ili suglasnosti ući na posjed

Mnogi su napisali da inkasatori samo pričaju prazne prijetnje te su neki istaknuli da se nadaju da su dobro plaćeni jer svakodnevno ulaze u brojne sukobe. “Ne znam kakav profil osobe moraš bit za to radit. Nadam se da su dobro plaćeni s obzirom na to da im se radni dan svodi na sukobe, prijetnje i prijezir svih na koje naiđu”, napisao je netko.

​Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, HRT-ov inkasator nema pravo bez najave ili vaše suglasnosti ući na vaš posjed. Ulazak na privatni posjed bez dopuštenja vlasnika ili stanara može predstavljati povredu privatnosti i potencijalno kršenje zakona.

Ako inkasator posumnja da posjedujete prijamnik (televizor, radio ili drugi uređaj za prijem radijskog ili audiovizualnog programa) koji niste prijavili, može vas pozvati da prijavite uređaj ili pokrenuti postupak za naplatu pristojbe. Međutim, i u takvim slučajevima mora poštovati vaša zakonska prava i privatnost, stoji na stranicama HRT-a.

Skupine građana oslobođene od plaćanja pristojbe

Zanimljivo, od plaćanje pristojbe oslobođene su slijepe osobe, osobe s invaliditetom I. i II. grupe (100% invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije, bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega te gluhoslijepe osobe koje po jednom od oštećenja, gluhoća ili sljepoća, imaju 100% oštećenja.

Pravo na plaćanje upola manje pristojbe imaju osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih oboljenja, osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80%, osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja: paraplegija, tetraplegija, multipla skleroza, amputacija donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje preko 80%, gluhe osobe te umirovljenici koji primaju mirovinu iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u visini do 199,08 eura i koji su na dan 12. listopada 2015. evidentirani kao obveznici plaćanja mjesečne pristojbe.