Krumpir je za mnoge temeljna namirnica. Uostalom, djelomično je pogonila goleme migracije Iraca iz domovine u SAD. U Hrvatskoj mnogi žive od ove popularne namirnice, no ove sezone zbog vremenskih neprilika gubitci su neminovni. Kako je rekao Damir Mesarić, dopredsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, proizvodnja krumpira u Hrvatskoj past će za čak 70 posto.
“Razlog je ekstremna suša. Od petog mjeseca i cijeli šesti mjesec, kada je krumpir u najvećem razvoju, bili smo bez kapi vode. To što je palo 2, 3, 4, 5 litara kiše, to ništa ne znači. Krumpiru na mjesečnoj razini treba oko 180 litara po kvadratu da bi godina bila dobra”, ističe Mesarić za portal Dnevno.hr i dodaje kako ova neugodnost ne može nikoga zaobići u zemlji.
“Jedini koji su donekle sačuvali urod su oni koji su imali stacionirane sustave za navodnjavanje, poput springera. Čak ni rolomati nisu baš bili efikasni”, pojašnjava Mesarić.
Problem s deklaracijama
“Ove godine nećemo moći podmiriti tržište bez krumpira iz uvoza. Čuo sam da je vani ove godine bio dobar urod”, rekao je Mesarić, dodajući kako ne očekuje velike promjene u cijenama. Krumpir se u trgovinama prodaje za 80 centi za kilogram pa nadalje, a Mesarić kaže da će tako vjerojatno biti i dalje.
“Teško je prognozirati, ali ne očekujem da će cijene biti veće od prošle godine. Uvoz će to smiriti. Već sada su cijene pale, bez obzira na to što se događa”, ističe. S obzirom na to da će tržište preplaviti uvozni krumpir, Mesarić upozorava kupce da paze što kupuju jer same deklaracije često nisu točne.
“Treba paziti odakle se uvozi taj krumpir. Bez obzira iz koje zemlje dolazi, mora se pošteno deklarirati. Ne da opet po deklaracijama vidimo da je samo naš krumpir, a to nije točno”, upozorava i dodaje da je problem često u dobavljačima, a ne u trgovačkim lancima.
Klimatske promjene tjeraju na prilagodbe
Kaže da na policama caruje velika konfuzija. “Ne možete prepoznati koji je domaći, a koji uvozni. Više-manje, sve je isto ako se sve radi kako treba. Ako dolazi iz EU, zdravstveno bi trebao biti ispravan. Ali ako dolazi iz trećih zemalja, poput Srbije, tu treba biti oprezan”, upozorio je.
“Ljudi kupuju krumpir pod oznakom ‘domaće je najbolje’, a zapravo to nije hrvatski krumpir. Problem je i u inspekciji. Zakonski se to ne smije, ali nema dovoljno inspektora na terenu. Najbolja roba koja dolazi u Hrvatsku dolazi upravo u trgovačke centre koji su potpisali ugovore. Najviše prevara ima preko tih prekupaca. Budimo iskreni, da inspekcija pošteno radi svoj posao, na Dolcu bi bilo 80 posto manje voća i povrća, a isto je i na drugim hrvatskim tržnicama”, objašnjava te zaključuje da se najviše vara preko prekupaca.
Važno, ovogodišnja suša predstavlja i upozorenje za budućnost. Naime, kako je rekao Mesarić, s velikim će se interesom pratiti urod i potom saditi sorte koje su otpornije na sve ekstremnije vremenske prilike u Hrvatskoj, ali i ostatku svijeta. Krumpir će, kao i ostatak sezonskih uroda, biti na udaru.
Tuča poharala dijelove Zagorja, opasnost još nije prošla: ‘Razvija se iznimno brzo’
