Pred osnovnoškolcima koji pohađaju osmi razred mjesec je velikih odluka. Nakon što su završili osnovnu školu, svoj obrazovni put nastavljaju u srednjoj školi, gdje će uostalom po prvi puta donijeti i odluku u kojem se smjeru žele obrazovati. Pred roditeljima i osmašima je proces upisa koji će kulminirati 7. srpnja po objavi lista za upis u ljetnom roku.
Neke srednje škole imaju i prijamne ispite. Oni će se također odvijati krajem lipnja, i početkom srpnja. Sve to donosi velike razine stresa i zabrinutosti pa smo u skladu s ulaskom u sami kraj tekuće nam školske godine postavili pitanje u obliku ankete na našem Facebooku.
Pitanje glasi, “gimnazija ili strukovna škola, što bi bio vaš izbor?”, a odgovori koje smo izdvojili upućuju na potpunu promjenu trendova unazad posljednjih dvadesetak godine. Nekoć nepopularne opcije danas su itekako poželjne, struka i zanat su u 2025. godini itekako ‘na cijeni’.
‘Učite djecu poduzetništvu’
Mimo nekoliko komentara koji ipak propituju odluku upisa u strukovnu školu, pogotovo ako kasnije misle upisati fakultet, gotovo svi se slažu da je strukovna škola bolji izbori. “Ako ste pametni, strukovna škola. Gdje god da jeste, naučite posao, a onda otvoriti svoje. Kakve gimnazije.
Učite djecu poduzetništvu, neka budu najbolji u onome sto rade. Nema bolje od posla kaj znate raditi, usavršite to i otvorite svoje”, najpopularniji je komentar na ovu temu. S njom se složila još jedna majka. “Moj sin se preporodio u strukovnoj (tehničar za računalstvo) i napokon baš voli ići u školu. Poslije može birati hoće ići raditi ili na faks”.
Neki idu korak dalje. Jedan čitatelj piše kako se nikada nije susreo s gimnazijalcem koji može dobro naplatiti neku svoju vještinu ili znanje. “Ja nisam nikad čuo da je gimnazijalac uzeo nekom 200 eura za par sati. Čak ni oni s filozofskog. Medicina/strojarstvo to je vrijedno truda. Ovo ostalo su sve kvazi intelektualci”.
Jedan čitatelj brani gimnazijsko obrazovanje
Ovakve teme su nekima dobar poligon za šalu. Jedan čitatelj piše kako ima nekih koji imaju čudnovat put obrazovanja. “Najopasniji su oni bez srednje za završenim fakultetom”, napisao je. No, jedan komentar se ističe jer brani drugu stranu, onu koja predstavlja nastavak obrazovanja u gimnazijama. Zašto tako misli, objasnio je upravo na svom primjeru.
“Upisao sam bio prirodoslovnu gimnaziju u školi koja je nudila i strukovni program kemijskog tehničara. Upao bih i na taj bez problema, ali sam odabrao gimnaziju zbog matematike i fizike na fakultetu za čije predznanje strukovni program u srednjoj školi nije dobar temelj.
Sada kad nakon četiri godine na PMF-u bolje raspolažem informacijama o samom programu fakulteta i kakva su predznanja potrebna, da imam mogućnost vratiti se osam godina natrag, vjerojatno bih ponovno odabrao gimnaziju. Nije da je nemoguće ili teže sa strukovnim završiti PMF (daleko od toga, puno je strukovnjaka završilo studij), ali na prvoj godini nekako sam se osjećao sigurnije nakon gimnazije, nego što bih nakon završene strukovne”, otkriva.
Nova pravila u zgradama, mnogi se boje kazni: Pisat će se samo u ovom slučaju
