Gradska vlast je nakon oluje koja je krajem ožujka pogodila Zagreb donijela odluku o financijskoj pomoći građanima, točnije isplati odštete po procjeni, a do 12. travnja mogli su se prijaviti oni kojima su oštećene nekretnine ili automobili.
Gradska skupština u srijedu je većinom zastupnika usvojila ovu odluku, a od prisutnih nije joj se protivio niti bio suzdržan nitko iz oporbe. U obrazloženju je rečeno da se do 12. travnja javilo 4900 prijavitelja štete. Pomoć može iznositi najviše 20.000 eura po osobi, odnosno maksimalno 15.000 za nekretninu i 5.000 za automobil. Odluku su pozdravili i iz oporbe, no iskoristili su priliku da kritiziraju Grad koji je, smatraju, svojim ponašanjem doveo do toga da su štete ovako velike.
Također, otvorilo se i pitanje odgovornosti Grada za nastalu štetu, s obzirom na to kako su dio štete prouzročila stabla koja su njihova nadležnost. “Trebali bi jasno reći građanima Zagreba kako svi trebamo odgovornije postupati sa svojom imovinom. Ne može grad svaki puta uskakati i plaćati sanacije privatnog vlasništva. Svi bi trebali biti odgovorni i platiti, osigurati imovinu. Trebamo poručiti građanima, da li nakon ovog ili idućeg nevremena, da ćemo pomoći i tu stati. Upozoriti građane da smo sada uskočili, ali da se za buduće situacije moraju osigurati”, rekao je SDP-ov Petar Gregurić dodavši da je imovinu poput grobova teško osigurati i tu Grad treba “uskakati”. No, rekao je, “Grad ne može stalno biti majka ili maćeha i pomagati kad mi nešto nismo napravili”, rekao je SDP-ovac.
‘Zato postoje osiguranja’
Naše smo čitatelje stoga upitali treba li Grad i ubuduće plaćati odštetu u slučaju oluje. “Ako se naplaćuje parking, onda na plaćenom parkingu Grad kojem si platio uslugu je dužan čuvati vozilo, inače sama usluga naplate parkinga nema smisla”, tvrdi jedan Zagrepčanin. “Ako je šteta nastala na gradskom zemljištu, tipa parkiralištu koje naplaćuje i gradsko drvo je palo na automobil, onda treba”, slaže se netko s njim.
“Ako gradska imovina ošteti tuđu privatnu imovinu logično je da je grad taj koji mora namiriti štetu. Zato postoje osiguranja”, “Ne, jer je to vremenska nepogoda”, “Ne zbog oluje, ali zbog pada drveta mora. Uređenje o drveću spada pod Holding ili Zrinjevac”, “Pa da održavaju drveće po gradu kako treba, ne bi bilo takvih situacija” i “Pa ako je moguće da, radi se o elementarnim nepogodama”, još su neki komentari građana.
“Trebaju platiti. Isto je i sa Gradskim grobljima. Trula drveća su na Mirogoju. Prvo nevrijeme će ih srušiti. Ubire se pristojba, a nered nikad veći”, “Red je da vlasnici automobila plate odštetu gradu jer su im se vozila našla na krivom mjestu” i “Ne, neka si kupe garažu, to bi trebao biti uvjet pri kupnji auta, a ne se parkirati na svim mogućim i ne mogućim mjestima”, oprečni su stavovi Zagrepčana.
‘Otkad je Skupština iznad Zakona’
“Otkad je Skupština iznad Zakona? Ako je nekome njegova imovina oštećena sa predmetima koji su sa susjedova parcele, tada je susjed dužan platiti štetu”, pita se netko u komentaru. “Treba, jer da se održavalo, ne bi ni bilo ovoliki šteta. Bitno je da se bave što sve treba zabraniti u gradu. Problem iz sata u sat sve veći, ne iz dana ili mjeseca”, zaključuje čitatelj.
