Plastični kirurg podijelio savjete uoči dana svijesti o raku dojke: ‘Zato stalno naglašavam’

Javnozdravstvena akcija “Dan dojki & BRA DAY” organizirana od strane Hrvatske lige protiv raka, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu zaštitu, obilježava deset godina podizanja svijesti o zdravlju dojki. Ove godine, 27. rujna na Cvjetnom trgu u Zagrebu održat će se humanitarna donacija sadnica vrijeska, simbol snage i otpornost. Cilj akcije je educirati javnost o prevenciji raka dojke, informirati o mogućnostima rekonstrukcije dojke nakon liječenja, te pružiti podršku oboljelima.

“Dan dojki & BRA DAY” uvod je u Nacionalni dan borbe protiv raka dojke, 7. listopada i Mjesec ružičaste vrpce, posvećen podizanju svijesti o važnosti redovitih pregleda i prevencije. izv. prof. prim. dr. sc. Domagoj Eljuga, dr. med., specijalist opće kirurgije, subspecijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije.

Koji su glavni ciljevi akcije BRA DAY & Dan dojki?
Dan dojki i Bra Day (Breast Reconstruction Awareness Day) posvećen je ponajprije edukaciji kako sačuvati zdrave dojke, kako najbolje izliječiti oboljele dojke te osvijestiti žene o suvremenim mogućnostima rekonstrukcije ukoliko je dojka uklonjena zbog raka jer upravo rekonstrukcija dojke je zahvat koji ženi vraća psihofizičku cjelovitost i pozitivno utječe na izlječenje. Glavni cilj je pokazati ženama da nakon mastektomije nisu prepuštene same sebi. BRA DAY i Dan dojki je jedna prilika kada otvoreno razgovaramo o mogućnostima rekonstrukcije, da žene čuju iskustva drugih pacijentica i da vide stvarne rezultate. Svake godine iznova svjedočim kako ženama ova akcija vraća nadu jer kad čuju da postoje opcije, osjećaju da bolest ne znači kraj njihove ženstvenosti ni kvalitete života.

‘Da sam došla ranije, bilo bi lakše’

Kako ova akcija doprinosi podizanju svijesti o prevenciji raka dojke?
Najvažniji korak u borbi protiv raka dojke je rano otkrivanje. Na ovakvim događanjima naglašavamo koliko je važno da se žene odazivaju na preventivne preglede, ali i da znaju kako sami mogu kontrolirati svoje zdravlje.

Kad žene čuju stvarne priče drugih, kad vide da se bolest može pobijediti, puno lakše se odlučuju na samopregled i odlazak na ultrazvučne preglede i mamografiju. Kada se bolest dijagnosticira u početnoj fazi, šanse za potpuno izlječenje su iznimno visoke. Preporuka je odlaziti na redovite ultrazvučne preglede 1x godišnje počevši od kasnih dvadesetih godina uz mamografiju koja se počinje snimati od 40-e godine života.

Koje su najvažnije informacije koje bi žene trebale znati o prevenciji raka dojke?
Svaka promjena, bila ona mala kvržica, zadebljanje ili promjena kože, zaslužuje pažnju liječnika. U mojoj praksi često čujem rečenicu: “Da sam došla ranije, bilo bi lakše.” Zato stalno naglašavam da ne postoji “glupo pitanje” kad je zdravlje u pitanju. Javite se svojem liječniku čim primijetite neku promjenu. Ali možda još važnije, imajte naviku redovitih odlazaka na preglede. Ne samo dojki, već preporučam jednogodišnje sistematske preglede jer na njima se često otkrivaju bolesti u početnoj fazi kada nema simptoma.

Očajni Zagrepčanin progovorio o kaosu kod Klaićeve: ‘Takav stres nikome ne treba’

Kako smanjiti rizik od oboljenja

Koji su najvažniji koraci koje žene mogu poduzeti kako bi smanjile rizik od raka dojke?
Zdrav život ne jamči da nikada nećete oboljeti, ali ga značajno smanjuje. Preporučujem uravnoteženu prehranu, redovitu fizičku aktivnost i izbjegavanje alkohola i cigareta. Osim toga, iznimno je važno poznavati svoju obiteljsku anamnezu.

Imao sam pacijentice koje su zahvaljujući tome na vrijeme uočile povećani rizik i poduzele preventivne mjere. Za žene je najbolja zaštita i porod u ranoj dobi kao i dojenje. Od nekih rizika je teško pobjeći, a to su zagađeni zrak koji udišemo, voda i hrana koju konzumiramo. I pokušati živjeti uz što manje stresa.

Koji su simptomi raka dojke na koje bi žene trebale obratiti pažnju?
Najčešće žene primijete kvržicu, ali postoje i drugi znakovi: promjena veličine ili oblika dojke, crvenilo ili zadebljanje kože, iscjedak iz bradavice, uvlačenje bradavice ili povećani limfni čvorovi u pazuhu. U ambulanti često čujem: “Mislila sam da nije ništa.” Moj savjet uvijek je isti, bolje doći i čuti da je sve u redu, nego zakasniti.

Najveći broj rekonstrukcija napravi se u Zagrebu

Koje su sve dostupne tehnike rekonstrukcije dojke u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj imamo sve mogućnosti rekonstrukcije. Postoje metode pomoću implantata, rekonstrukcije vlastitim tkivom , primjerice s trbuha ili leđa, ali i kombinacije tih tehnika. Izbor ovisi o medicinskim uvjetima, ali i o željama žene. Rekonstrukcija nije samo estetski zahvat, ona ženama vraća osjećaj cjelovitosti. Svjedočio sam mnogim trenucima kada se pacijentice nakon zahvata prvi put pogledaju u ogledalo i zaplaču od olakšanja.

Kako se žene mogu informirati o mogućnostima rekonstrukcije dojke nakon mastektomije?
Najbolje je razgovarati s onkoplastičnim i rekonstrukcijskim kirurgom koji radi takve operativne zahvate i koji imaju iskustva. Nažalost, ne rade se takvi zahvati u svim ustanovama jer nema dovoljno educiranih kirurga koji se bave tom problematikom. Zato se i najveći broj rekonstrukcija napravi u Zagrebu.

Žena se obraćaju i drugim ženama koje su prošle kroz isto jer iskustvo iz prve ruke je nezamjenjivo. Uvijek potičem žene da dođu na BRA DAY jer tu mogu pitati sve što ih zanima, i shvatiti da nisu same. Ovom kampanjom smo pridonijeli da je danas postalo normalno reći da je netko napravio rekonstrukciju i time smo destigmatizirali razgovor o toj temi. A to je prvi i veliki korak. A danas, na desetu godišnjicu obilježavanja ove kampanje, u Hrvatskoj gotovo da i ne postoji žena koja ne zna da se uklonjena dojka može rekonstruirati.