Lišće je počelo mijenjati boje i padati na gradske šetnice i nogostupe, temperature su pale i Zagrepčane ušuškale u jakne i kape, a kiša je “vratila život” u gradske potoke. Jesen je stigla u Zagreb i sa sobom donijela jednu od omiljenih poslastica. Kesteni su se počeli pojavljivati u trgovinama, a miris pečenih širi se centrom grada.
S visokim cijenama za jednu mjericu pečenog ili kilogram sirovog kestena, mnogi Zagrepčani u potrazi su za alternativom. Dok je moguće tražiti dozvolu te unutar hrvatskih šuma za osobne potrebe ubrati koji kilogram kestena, ne živi svatko na korak do Medvednice.
Jedan je žitelj glavnog grada na Redditu postavio neobično pitanje. “Ako netko zna, jesu li jestivi kesteni kraj Suvaga. Nisam siguran jesu li jestivi ili ne. Ili su sva stabla po gradu divlji kesteni? Sin ih je skupio kesu dok smo bili na igralištu, pa da znam jesu li za ukras ili možemo kuhat/peći”, zanima ga.
Satelitske snimke otkrile vremensku pojavu, stiže i do Hrvatske: ‘Veličine skoro cijele Europe’
‘Nisu jestivi, fuj’
“Probajte pa ćete saznati. Neće vam niš biti, btw. U pravilu, gradski kesteni nisu jestivi. Nejestivi su ‘glatki’ i ‘ljepši izvana'”, tvrdi netko u komentaru. “Vanjska ljuska šumskog ima guste, tanke iglice, ko jež. Šumski plodovi imaju repić, dok gradski nemaju”, “Pa mislio sam da svi pravi Zagrepčani to već znaju”, piše korisnik Reddita.
“Kak im ježovka izgleda? Ak su guste, sitne iglice, onda je pitomi, ak su rijetke bodlje, onda je divlji”, pojasnio je Redditor. “Ovo je pravi odgovor. Ako su bodlje rijetke i uredne, kesteni nisu jestivi. Znam iz prve ruke, fuj. Jestivi imaju guste i tanke bodlje”, složio se s njim još netko.
“Znači nisu jestivi, tj. gorki su vjerojatno. Ali ovo sa gustim i rijetkim bodljama je informacija koja me zanimala, kako skužit koji je divlji, a koji pitomi”, zaključio je autor objave.
Jestiv manje upadljiv
Naime, razlike između divljeg i pitomog kestena su brojne i nije ih teško zamijetiti. Za početak, ne pripadaju ni istom botaničkom rodu. U Zagrebu je posađen velik broj stabala divljeg kestena, u drvoredima. Oni cvatu u svibnju, te je riječ o ukrasnoj biljci s velikim, bijelim cvjetovima s crvenim pjegama. Njihovi su plodovi veći, grbavi, s tvrdom korom koja ima rijetke, sitnije bodlje, te nisu ukusni za jelo.
Ti plodovi sadrže eskulin, tvar koja može biti toksična za ljude ako se konzumira u većim količinama. No, divlji kesten koristi se u tradicionalnoj medicini. Ekstrakti iz divljeg kestena koriste se u pripravcima koji se koriste za poticanje cirkulacije krvi i smanjenje simptoma venskih poremećaja poput proširenih vena, pojašnjava Zaštita prirode.
Pitomi kesteni zapravo rastu u šumama, te se izgledom stabla i ploda razlikuju od pitomog. On je manje upadljiv, s jednostavnim, dugim listovima sa zubatim rubom. Plodovi pitomog kestena su manji, glatki su, njihova je ljuska mekana, s mnogo sitnih bodlji. On je cijenjen upravo zbog svojih jestivih plodova, koji se mogu kuhati, peći, pržiti, ali i koristiti u pripremi drugih jela i slastica. Imaju bogat okus i hranjivu vrijednost. Bogati su ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima i mineralima poput vitamina C, kalija i mangana.
