Iako živimo u društvu digitalizacije gdje je vrlo lako moguće ući u trag gotovo svim novčanim transakcijama, pogreške su uvijek moguće. Često čitamo da banke zabunom nekom korisniku uplate veliki novac koji potom klijent ipak mora vratiti, no što kada dođe do zabune u platnom prometu između dvije osobe? Upravo se to dogodilo jednom autoru s Reddita.
Umjesto jednoj, svoj novac je uplatio drugoj osobi. I sada ta treća strana koja je dobila neočekivanu uplatu, ne želi vratiti novac. “Pogrešno sam uplatio jednoj gospođi 200 eura (krivi IBAN kod obračuna ugovora o djelu). Tražio sam je da vrati novce ali se pravi blesava. Što mogu napraviti? Meni to izgleda kao da mi ispadne novčanik na cesti, netko pokupi novce, ja ga vidim i on mi ne želi vratiti”, pitao je zajednicu.
Situacija je svakako zanimljiva. Najveći dio korisnika savjetuje da se kontaktira banka, oni su ti koji u ovoj situaciji ipak možda mogu nešto napraviti. Drugi su pak iskoristili ovu priču da podjele što su sami napravili kada je previd napravila banka. “Pred kraj radnog vremena nazvala me službenica banke (malo mjesto, svi se znamo) i rekla je da je pogriješila u obračunu i da joj fali 1.000 kuna”, započela je svoju priču i nastavila.
Zakon na strani platitelja
Ja sam još jednom izvadila novac i sve izračunala i skužila da je stvarno tih 1.000 kuna kod mene višak i otišla sam u banku i dala joj novac, na sto mi se ona 100 puta zahvalila jer, realno, mogla sam se pravit blesava, a ona bi novac morala dati iz svog džepa”, opisala je svoje iskustvo. A što kažu upućeni u pravna pitanja? “Mislim da ako bez pravne osnove zadrži novac, a isti je stekla na tvoju štetu da je to utuživo.
Ja bih joj tako i rekao. Mislim da to moze čak bit i kazneno djelo prijevare ili nešto slično. Uglavnom naravno da nema pravo zadržati taj novac jer nema razloga da joj se isti uplati”, smatra. Zakon je jasan. U situacijama u kojima vlasnik računa kojemu je pogrešno uplaćen novac odbije izvršiti povrat, tada se radi o situaciji opisanoj u članku 111. Zakona o obaveznim odnosima.
Konkretno, članak propisuje da “kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, prema odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili prema zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi”.
Vlasnik stana otkrio detalje buktinje na Trešnjevci: ‘Pazite, mi jutros nismo ništa kuhali’
