Brošure se dijele diljem Europe. Vlade prema svojim građanima šalju jasne poruke, a poruka je ta da treba biti spreman na najgore. Otkako je Rusija krenula na Ukrajinu, rijetki su sigurni da nisu iduća meta režima Vladimira Putina. To prvenstveno vrijedi za zemlje europskog istoka koje su udaljene tek nekoliko stotina kilometara od Rusije i njenog vojnog arsenala.
U Hrvatskoj je situacija nešto drugačija. U Zagrebu je 2020. potres u jeku korona krize otvorio pitanje naše spremnosti na prirodne katastrofe. Skloništa, zalihe hrane i najbitnije, upućenost građana u krizne situacije bili su aktualna tema sve dok se nije smirio strah od novih podrhtavanja tla. Tri godine od početka rusko-ukrajinskog sukoba, ugroza nije nestala, dapače.
Ako ćemo suditi po trendovima, upute su sve opširnije, što može značiti samo jedno, autori su svoje zadatke shvatili ozbiljno i ne planiraju odustati. U Hrvatskoj pak imamo dva dokumenta koji zbrojno imaju manje od 200 riječi. Autor preporuke je Ravnateljstvo civilne zaštite, a mi smo za komentar na aktualno stanje upitali Pavla Kalinića, nekadašnjeg pročelnika iz administracije pokojnog gradonačelnika Milana Bandića.
‘Frka i panika’
Kada smo spomenuli brošure, Kalinić nam je rekao: “Desetljećima upozoravam, još tamo otkako su nam nestale robne rezerve. To je ono kada je nestalo toliko robe da smo mogli sve to poslagati u kamione koji bi poredani jedni pored drugog bili dugački čak 400 kilometara. Naravno, nikad nije otkriveno tko je to otuđio. To je vjerojatno prodano kroz lanac UniKonzum.
Onda se dogodila korona. Tad su nam rekli da imamo 28 dana hrane za 200 tisuća građana uz racionalizaciju prehrane. Frka i panika. Podsjetit ću da se spominjalo kako se za Zagreb robne zalihe odvoze na Plitvice. Negdje sam također u dnevnoj tiskovini pročitao kako nije istina da Hrvatska nema hrane.
Koliko ja znam, Hrvatska ima više od 200 tisuća stanovnika, a zanima me koliko bi dana mogli izdržati da se građani ne hrane racionalno”, komentirao nam je u svom stilu Kalinić. Osim hrane treba misliti i na skloništa. Pitali smo sugovornika kakvo je stanje u Zagrebu, koliko ljudi možemo primiti.
‘Dogodi li nam se nešto…’
“Niti jedno sklonište nije spremno. Niti jedno nema filter, nema ni normalni dihtung. Inače skloništa su se prestala graditi, sada su garaža. Dogodi li nam se nešto, kraće će nam trajati muka na ovom svijetu”, znakovito nam je na kraju poručio Kalinić.
Situacija je, kao što smo mogli i pretpostaviti – izazovna. Prava je sreća da smo daleko od ratom zahvaćenih područja, ali isto tako ne smijemo zaboraviti koliko je malo potrebno da situacija eskalira. Slučaj zalutale rakete su ionako već svi zaboravili, a pala je jako blizu studentskog doma.
