Najtraženije zanimanje prošle, ali i ove godine su prodavači, dok su kuhari zauzeli drugo mjesto, prestigavši konobare koji su pali na treće. Skladištari i vozači zadržali su četvrto i peto mjesto po potražnji. Iako se prodavači traže na svim burzama rada, u oglasima i preko agencija, radni uvjeti često ne prate visoku potražnju. Osim nekih većih poslodavaca koji nude bolje plaće i uvjete, većina nudi prosječne uvjete za zahtjevan posao.
“Trgovina u Hrvatskoj je zapošljavala u svibnju 2025., 22 6433 radnika, od toga 12 4663 žena. U maloprodaji radi 12 6417 radnika, broj radnika se u djelatnosti kontinuirano povećava. Zbog velike fluktuacije radnika, potreba za radnom snagom je izrazita. Kontinuirano se otvaraju nove trgovine, djelatnost se širi i potreba za radnicima raste. Radnici često odlaze iz djelatnosti trgovine, a u trgovini se često radi, „dok se ne nađe nešto bolje“. Potreba za radnom snagom je znatno veća od ponude na tržištu rada“, rekla nam je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.
U nekim regijama Hrvatske gotovo je nemoguće nekoga zaposliti. Stoga se, kaže naša sugovornica, u trgovini zapošljavaju umirovljenici, studenti i strani radnici, a sve kako bi djelatnost bila održiva. Danas imamo situaciju da trgovine rade sa nedovoljnim brojem radnika, a neke trgovine rade samo prvu smjenu, najčešće manji formati trgovina, jer ne mogu organizirati rad u dvije smjene, zbog nedostatka radnika, a to svakako ima posljedicu na uspješan rad iste trgovine.
U maloprodaji radi gotovo 2/3 žena
“Otvoreni su i otvorit će se još veliki logistički centri koji će zapošljavati veliki broj radnika skladištara i vozača, koji također spadaju u najtraženija zanimanja. Ti objekti često rade značajno ispod optimalnog broja radnika. Takav rad, uz nedostatak radnika, dodatno je opterećenje za radnike, koji rade i dugoročno će sigurno imati i posljedice na zdravlje radnika. Rad u trgovini je vrlo zahtjevan, fizički i psihički. Svakodnevno, radnice rade (u maloprodaji radi gotovo 2/3 žena) vrlo naporno, od nošenja i podizanja tereta, rada na blagajnama, komunikacije s kupcima, odgovornosti za robu i rezultate… Svakodnevni pritisak i stres su izrazito veliki“, kaže Štulić.
Rad u nedruštvenom radnom vremenu, nemogućnost usklađivanja privatnog i poslovnog života, posebno roditelja predškolske i školske dobi, uz plaće, nedovoljne za pristojan život, odgovaraju radnike od zapošljavanja u trgovini, tj. od rada u dućanima i skladištima, smatra naša sugovornica.
Plaće su jedan od motiva zašto se za prodaju odlučuju zaposlenici, ali samo ako je plaća dobra, odnosno da nije blizu minimalca. „U travnju je bruto plaća u gospodarstvu bila 1.998 eura, u trgovini 1.768 eura, 1.439 neto u gospodarstvu i 1.284 eura neto u trgovini. Sindikat trgovine Hrvatske prikuplja podatke o isplaćenim plaćama kod poslodavca kod kojih imamo članstvo i prema podacima, prosječna plaća prodavača je u travnju 2025. iznosila 1.240 eura bruto, odnosno, 941 euro neto. Plaće u trgovini jesu rasle, prvenstveno vezano uz rast minimalne plaće, ali snažni rast troškova života, posebno hrane i usluga, taj porast su naprosto istopili“, smatra Štulić.
Tanja ima najtraženije zanimanje u Hrvatskoj, otkriva sve: Evo zašto to nitko ne želi raditi
Radnici rade u puno društava više od evidentiranog rada
Prema podacima Ekonomskog instituta iz lipnja, popis pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj ostao je nepromijenjen tijekom protekle godine. Najtraženiji su i dalje prodavači, a za njima slijede kuhari, konobari, skladištari i vozači. Najveći pomak na listi zabilježili su građevinski inženjeri, koji su s 15. skočili na 9. mjesto.
“Situacija vezana uz prekovremeni rad i rad u nejednakom rasporedu radnog vremena, po nama nije zadovoljavajuća. Radnici rade u puno društava više od evidentiranog rada, jer dolaze ranije i odlaze kasnije, od određenog im radnog vremena. A taj rad im se ne plaća. Imamo primjera da se viškovi sati u nejednakom rasporedu radnog vremena, kojeg radnici ostvare, jednostavno radnicima brišu i radnici zapravo besplatno odrade, dio svog radnog vremena.
To je nedopustiva situacija, tu je nadležnost inspekcija izuzetno važna. Gdje su radnici sindikalno organizirani, reagiramo na svaku situaciju i borimo se protiv takvog ponašanja poslodavaca. Radniku mora biti plaćen sav njegov rad. Zakon o radu je jasno regulirao kako se uvodi prekovremeni rad i kad poslodavac postupa u skladu sa Zakonom, rad se može kontrolirati i radnicima taj rad treba platiti, najmanje po Kolektivnom ugovor za djelatnost trgovine“, pojašnjava naša sugovornica.
Neprijavljenog rada u trgovini ima malo
Sve se češće događaju situacije nekorektnog i nasilnog ponašanja prema radnicima od strane trećih osoba, kupaca. Od korone na ovamo, situacija sa nasiljem svake vrste, od strane kupaca i trećih osoba se pogoršala, kaže Štulić.
“Svakodnevno nas članovi obavještavaju o neprimjerenim situacijama koje im se događaju na radnom mjestu. Često kupci, svoja nezadovoljstva i frustracije ispoljavaju na radnicima u trgovini. Postoje situacije kada se rješava, kroz prekršajni postupak, ali najčešće, radnici, na žalost, ostaju nezaštićeni od takvog ponašanja kupaca verbalno nasilje, vrijeđanje omalovažavanje i sl.). To jest ogroman problem. Po nama je potrebno mijenjati zakonodavstvo i zaštititi radnike“, pojašnjava naša sugovornica.
Ipak postoje i dalje problemi kod nekih poslodavaca, no njih je daleko lakše rješavati ako su zaposlenici sindikalno organizirani. “Neprijavljenog rada, po našim saznanjima, danas u trgovini ima malo i to najčešće kod poslodavca kod kojih ne djeluje sindikat, ili se brani članstvo u sindikatu. Vezano uz neisplate određenih materijalnih prava, gdje su radnici sindikalno organizirani, rješavamo u pravilu, mirnim putem, bez sudskih sporova“, kaže Štulić.
