Kada posjetimo neki grad, vjerojatno prva stvar koju primijetimo jest njegova arhitektura. Upravo su zgrade te koje daju gradu onu jedinstvenu vizuru i identitet te odražavaju duh vremena u kojemu su nastale.
Tako u Zagrebu postoji barem nekoliko upečatljivih zgrada, a jedna od najpoznatijih je svakako Mamutica. Možda nije poznat po svojoj ljepoti, ali ovaj betonski div, zaista izaziva strahopoštovanje, kako svojih stanara tako i sasvim slučajnih prolaznika koji se zasigurno osjećaju poprilično sićušnima jednom kada se nađu ispred zidina koje protežu čak 60 metara u visinu.
Ova betonska grdosija, pomalo hladna i bezlična izgleda, kakve uglavnom i jesu zgrade izgrađene u socijalizmu, se zapravo sastoji od dvije zgrade, popularno zvane velika i mala Mamutica, s ukupno 1.169 stanova raspoređenih u devet ulaza. U svojim najvišim dijelovima se proteže čak 19 katova u visinu.
‘Mali grad’
I dok je malo onih koji nisu čuli za ovu kultnu zgradu, u četvrtak će malci iz osnovne škole Gustava Krkleca u Travnom, gdje se zgrada nalazi, snimiti milenijsku fotografiju povodom 50. rođendana omiljene zgrade, za koju se slobodno može reći da je i “žila kucavica” novozagrebačkog kvarta Travno, a njezini je stanari uglavnom obožavaju i sa strahopoštovanjem pričaju o njoj.
A kako je i ne bi zavoljeli? Naime, za Mamuticu se može reći da je riječ o malom gradu unutar grada. Ne samo da je najveća zgradu u Hrvatskoj, već i jedna od najvećih stambenih objekata u Europi koja je dom za čak oko 5 tisuća ljudi koji praktički “ispred nosa” imaju sve što im je potrebno za normalan i ugodan život.
Naime, plato ispred zgrade broji oko 30-ak lokala što stanarima omogućuje pristup razno raznim sadržajima – pošti, baci, dućanima, frizerskom salonu, knjižnici, kafićima i ostalom. Također, u prizemlju se nalazi 256 garaža, a odmah ispred zgrade postoji veliki parking.
Život u najvećoj stambenoj zgradi u Zagrebu: ‘Kao mali grad je, ali postoji jedan problem’
Dom brojnim naraštajima
Nedaleko zgrade nalaze se vrtić i škola, a i prometna povezanost je odlična – naime, odmah ispred zgrade staje autobus 221 koji vozi skroz do Importannea pa stanari u roku od 15 do 20 minuta, u zavisnosti od prometnih gužvi, lako mogu doći do samog centra metropole.
Također, valja napomenuti da se na platou Mamutice nalazi ulaz u Kulturni centar Travno, popularno zvani “Kockica”, gdje stanari, kao i svi drugi zainteresirani, mogu pogledati različite predstave za djecu ili odrasle, prisustvovati glazbenim koncertima, izložbama, filmskim programima, radionicama te programima Centra za tradicijsku kulturnu baštinu.
Pa, tko je “autor” ovog remek djela? Naime, izgradnja ovog stambenog kompleksa započinje 1974. godine, po narcrtima arhitekta Đure Mirkovića i arhitektice Nevenke Postružnik. Mnogi Zagrepčani, jednom kad su se uselili, više nikad nisu napuštali zgradu koju su u međuvremenu jako zavoljeli, zasnovali vlastite obitelji pa danas hodnicima ove grdosije trče već druge i treće generacije čije obitelji tu oduvijek žive.
Može izdržati najjači potres
Budući da se unutar zgrade nalazi jedan od najvećih agregata, u slučaju rata Mamutica se trebala pretvoriti u bolnicu. Ipak, vjerojatno je najdojmljiviji podatak o njezinoj statici – naime, u Zagrebu tek dvije zgrade mogu izdržati najjači potres, a jedna od njih je Mamutica. Druga je Super Andrija koja se nalazi u naselju Siget.
U ovih pet desetljeća postojanja, Mamutica je bila, i još uvijek jest, dom brojnim generacijama, a koliko ovaj betonski div golica maštu dokazuje činjenica da su o njoj snimljene brojne televizijske emisije, dokumentarne i igrane serije.
Čovjek uočio čudan fenomen u Zagrebu: ‘Jesam li ja lud ili je stvarno tako’
A trebala je nositi ime jednog cvijeta
Ali ono što možda neki ne znaju jest da je prvotna ideja bila da ova betonska grdosija nosi mnogo pitomije ime. Naime, arhitekt Miroslav Kollenz, koji je osmislio urbanistički plan za cijeli kvart Travno, je u dogovoru s arhitektima, htio da svaki objekt u naselju nosi po poljskom cvijeću. Tako je Mamutica trebala nositi ime Tratinčica, dok bi druge zgrade nosile imena poput: suncokreta, jaglaca ili maslačka.
Ipak, ta ideja nikad nije zaživjela, a jedna od glavnih teorija o nastanku imena zgrade kaže da su je njezini stanovnici, čim su vidjeli njezinu impresivnu veličinu, nazvali Mamutica. Ime je to koje ovom betonskom zdanju svakako pristaje, a održalo se i do dan danas, 50 godina nakon početka gradnje.
Pronašli smo zdravo, hranjivo i ukusno jelo koje će Hrvati obožavati: Gotovo je za par minuta
