Nedostatak mjesta u dječjim vrtićima u Hrvatskoj problem je koji se pojavljuje godinama, a situacija je slična i ove godine. Podsjetimo, prema preliminarnim rezultatima upisa u dječje vrtiće u Gradu Zagrebu, od 8130 valjanih zahtjeva, upisano je 7069 djece. Konkretno, 1061 dijete ostalo je bez mjesta nakon preliminarnih rezultata.
S druge strane, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je pozitivan pad broja neupisane djece u usporedbi s prethodnim godinama te je dodala kako vjeruje da će se do rujna sva prijavljena djeca upisati u vrtiće i da je kapacitet u vrtićima dovoljan za svu djecu Grada Zagreba.
Kako situaciju s upisima i mjestima u vrtićima u Gradu Zagrebu komentira Sindikat odgoja i obrazovanja, medija i kulture Hrvatske, odgovorila nam je predsjednica Sindikata Božica Žilić.
‘Podnose velik teret’
Na početku, predsjednica Sindikata Žilić komentirala je navode iz Grada Zagreba o tome da će svako prijavljeno dijete do rujna dobiti mjesto u vrtiću te je li to realno ostvarivo. “Pozdravljamo napore gradske uprave da osigura mjesto u vrtiću za svako dijete, što je izraz odgovornosti prema javnom interesu i dugogodišnje težnje stručne i roditeljske zajednice. S obzirom na kontinuirana ulaganja u infrastrukturu i zapošljavanje, kao i činjenicu da broj neupisane djece pada iz godine u godinu, smatramo da je cilj ostvariv, uz pretpostavku učinkovitog korištenja kapaciteta”, objašnjava Žilić.
“Istovremeno, posebno je važno naglasiti da povećanje dostupnosti mora ići ruku pod ruku s unapređenjem uvjeta rada u vrtićima. Odgojiteljice i ostali radnici u dječjim vrtićima godinama podnose velik teret organizacije svakodnevnog rada u okolnostima koje prelaze okvire optimalnih pedagoških uvjeta – osobito kada je riječ o broju djece u skupinama i sve složenijim odgojno-obrazovnim potrebama djece, što je potrebno sustavno mijenjati, odnosno prioritetno rješavati”, dodala je Žilić.
Inače, iz Grada Zagreba tvrde da broj djece u skupinama neće rasti jer su povećani prostorni i kadrovski kapaciteti. Sukladno tome, Žilić se osvrnula na optimalan broj djece i odgojitelja po skupini. “S obzirom na dob djeteta, razvojne potrebe i kompleksnost odgojno-obrazovnog rada, broj djece u skupini mora biti sukladan Državnom pedagoškom standardu, koji jasno definira maksimalne normative – npr. do 14 djece u jasličkoj skupini i do 20 u vrtićkoj skupini. U praksi ti su standardi često premašeni, osobito u jaslicama”, upozorava Žilić.
Zagrebačka odgojiteljica otkrila zašto je u vrtićima sve manje mjesta: ‘Posve je jasno’
‘Sindikat već niz godina upozorava’
“Premda je izgradnja novih vrtića i zapošljavanje novih radnika važan iskorak, naglašavamo da je osiguravanje zapošljavanja stručnih radnika, odnosno dva odgojitelja u svakoj skupini, uz upis broja djece sukladno Državnom pedagoškom standardu, ključno za kvalitetu rada i zaštitu dobrobiti i djece i zaposlenih. Očekujemo da će gradska uprava, uz širenje kapaciteta, u narednom razdoblju svoje napore u najvećoj mjeri usmjeriti na postizanje punog usklađenja sa Standardom, uz smanjivanje broja djece po skupini, ali i da će adresirati druge institucionalne i organizacijske probleme s kojima se zaposleni u sustavu suočavaju na dnevnoj bazi”, poručuje Žilić.
Nadalje, Žilić je komentirala i spremnost trenutnog sustava na uključivanje djece s teškoćama u program, s obzirom na to da je većina ostvarila pravo na upis ove godine. “Sindikat već niz godina upozorava na činjenicu da sustav predškolskog odgoja i obrazovanja, kao ni povezani sektori socijalne i zdravstvene skrbi, nisu kadrovski, infrastrukturno ni financijski osnaženi na način koji bi omogućio stvarnu, a ne deklarativnu inkluziju. Odgojiteljice vrlo često preuzimaju najveći teret uključivanja djece s teškoćama bez adekvatne stručne podrške i bez asistenta u skupini, i to uz već ionako preopterećen radni dan.
Poseban je problem i činjenica da država, odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nakon više od 2 godine od donošenja Izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju nije izradila i donijela Pravilnik o pomoćnicima djeci s teškoćama. Navedeni Pravilnik trebao bi propisati način uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika te stručnih komunikacijskih posrednika, čime se značajno otežava inkluzija”, napominje Žilić.
‘Okolnosti koje su i dalje izazovne’
Također, Žilić je istaknula i druge potrebne uvjete. “Iako pozdravljamo povećanje broja upisane djece s teškoćama, podsjećamo da istinska inkluzija zahtijeva sustavne uvjete: interdisciplinarni tim, manji broj djece u skupini, stalno stručno usavršavanje i vrijeme za pripremu i individualizirani rad. Bez toga, postoji rizik da se dobra namjera pretvori u dodatno opterećenje radnica i smanjenje kvalitete za svu djecu”, poručila je.
Zaključno, Žilić je komentirala i potencijalne dodatne probleme s kojima se odgojitelji susreću. “Priprema za novu pedagošku godinu odvija se u okolnostima koje su i dalje izazovne. Najveći problemi su: nedostatak kadra, preopterećenost svih radnika i radnica u dječjim vrtićima, sve veći broj djece s raznolikim potrebama i nedovoljna podrška u planiranju i provedbi rada s djecom.
Odgojiteljice i stručni suradnici, ali i tehničko osoblje kontinuirano rade u uvjetima koji su često ispod propisanih standarda – bez dostatnog vremena za pripremu rada, administrativno preopterećeni, uz česte i opterećujuće prekovremene sate. Veliki problem predstavlja i zapošljavanje tzv. nestručnih zamjena (radnika/ca drugih profila koji nemaju nikakve veze sa sustavom odgoja i obrazovanja), a zbog deficita odgojitelja, no to je sustavan problem kojeg je potrebno hitno adresirati i strukturno rješavati na nacionalnoj razini.
Što se tiče Grada Zagreba, očekujemo nastavak socijalnog dijaloga i partnerske suradnje, s ciljem kontinuiranog povećanja materijalnih prava radnica i radnika u sustavu te daljnjeg unapređenja uvjeta rada i ostvarivanja kvalitetnog, dostupnog i pravednog ranog i predškolskog sustava za svu djecu, ali i dostojanstvenog rada za sve zaposlenike”, zaključila je Žilić.
