Preminuo je papa Franjo. Cijeli svijet je okružila vijest o smrti poglavara katoličke crkve nakon duge i teške bolesti, a vjernici se polako okupljaju u Rimu kako bi molitvom obilježili devet dana žalovanja, nakon kojih kreće proces konklave, odnosno odabira novog Pape. Zanimljivo, za razliku od Benedikta XVI i Ivana Pavla II, Franjo nije bio omiljen među svima.
Dok je dio vjernika pozdravljao njegov drugačiji pristup vjeri uz liberalno tumačenje nekih odredbi, Papa Franjo je imao i dosta glasnih kritičara koji su njegove stavove redovito diskreditirali, a neki su ga za vrijeme života čak nazivali i anti-papom. Primjerice, Papa je više puta naglasio kako homoseksualci imaju pravo osnovati obitelj.
To nekim konzervativnijim misliocima nije baš najbolje sjelo. 2020.godine katolički aktivist Vice Batarelo je izjavio o tome da je “privatno mišljenje je… privatno mišljenje, čak i od Pape. Jedino crkveni nauk obavezuje vjernike katolike“, napisao je tada Batarelo. Papa je pogodovao i homoseksualcima. 2023. uvedeno je pravilo da istospolni parovi imaju pravo na obred kod rimokatoličkog svećenika, uz jedan uvjet.
Promijenio praksu kada je u pitanju procesuiranje pedofilije
Naime, to je moguće isključivo i jedino ako ti obredi nisu dio redovitih katoličkih rituala ili liturgije. I to je Batarelo komentirao na svom Facebooku. “Homoseksualnost… oslanjajući se na Sveto pismo, koje ih prikazuje kao teško izopačenje, Predaja je uvijek tvrdila da su ‘homoseksualni čini u sebi neuredni’. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života”, napisao je tada Batarelo.
Papa je također bio proaktivan po pitanju ispravljanja nekih prijašnjih praksi. Na neviđenom samitu u Vatikanu o zaštiti maloljetnika 2019. doneseno je nekoliko dalekosežnih mjera poput ukidanja papinske tajne u slučajevima seksualnog nasilja za koje su optuženi svećenici, obvezu za svećenike i laike da razotkriju sve slučajeve takvog nasilja u svojoj hijerarhiji te platforme za slušanje u biskupijama širom svijeta.
Ipak, ispovjedna tajna ostala je apsolutna. Zanimljivo, slično kao i u slučaju američkog predsjednika, po završetku mandata se redovito gledaju putnički itinerari. Papa Franjo je preskočio posjet Hrvatskoj, za razliku od Ivana Pavla II i Benedikta XVI. Sveukupno je 47 puta otputovao u inozemstvo, uglavnom u zemlje koje su obilježene sukobima.
Homoseksualnost… oslanjajući se na Sveto pismo, koje ih prikazuje kao teško izopačenje, Predaja je uvijek tvrdila da su »homoseksualni čini u sebi neuredni«. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i spolne…
— Vice John Batarelo (@VBatarelo) December 18, 2023
‘Branio je migrante, odlazio na ‘opasna’ putovanja’
Tako je posjetio Irak gdje je zagovarao dijalog s Islamom, a uspio je postići sporazum i sa Kinom oko unutarnjeg pitanja imenovanja biskupa u toj mnogoljudnoj zemlji. Posredovao je i u normalizaciji odnosa Kube i SAD-a 2014. godine. Pokušao je usmjeriti ukrajinsko-ruski sukob prema miru, bez većeg uspjeha. Bio je glasan i po pitanju prava manjina.
Jedna od najpoznatijih ali i najkontroverznijih odluka bila je otvorena podrška otvaranja prema razvedenima koji su se ponovno vjenčali. Odluka je izazvala veliki otpor u konzervativnim krugovima, ponajprije u Africi i SAD-u.
Na talijanskom otoku Lampedusi, simbolu stradanja migranata, u Marseilleu i u grčkom kampu na Lesbosu, papa Franjo, koji je i sam potekao iz obitelji talijanskih emigranata u Argentini, bio je neumoran zagovornik migranata i pozivao je da ih se primi bez izuzetka. Sve mu je to vanjskopolitičkom planu donijelo kritike od strane svjetskih čelnika koji zagovaraju anti-migrantske mjere, uključujući i američkog predsjednika Trumpa.
Zatvorio preko 5000 vatikanskih računa
Mnogi zaboravljaju i na uplitanje u financijska poslovanja. Papa Franjo se pozabavio sa vatikanskim sektorom koji je godinama opterećen skandalima, osnovavši 2014. tajništvo za ekonomiju. Uveo je i okvir za investicije, mjere za borbu protiv korupcije i proveo čišćenje Vatikanske banke, što je dovelo do zatvaranja 5000 računa.
Napomenimo još kako je izabran kao 266. po redu, a bio je gotovo i najstariji od svih poglavara za koje se može utvrditi starost. Franjin pontifikat bio je dulji od prosječnog trajanja prethodnih pontifikata, a to je sedam i pol godina. Bio je i drugi najstariji papa u povijesti. Posljednji papa koji je živio dulje od njega bio je Lav XIII., koji je, kada je umro 1903. imao 93 godine.
Papa će uskoro biti pokopan, a prema do sad viđenom, konklava već sada ima svoje favorite za nasljednika. Kako nam je telefonski rekao Ivica Maštruko, naš prvi veleposlanik RH u Vatikanu, “sumnjam da će novi Papa opet biti iz Južne Amerike. Azija isto otpada kao i Afrika. Po mom mišljenju, Papa će biti Talijan ili Španjolac”, zaključio je.
Čeka se Papin pokop, Vatikan u pripravnosti: Jedan predmet moraju uništiti
